Zanimljivo kako se EP HZ HB reklamira kroz posebne i određene uvijete za nogometne klubove!

Javno poduzeće Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne (EP HZ HB) odlučila je 200 tisuća maraka putem javne nabave dati izravno Hrvatskom športskom klubu (HŠK) Zrinjski.

Naime, poduzeće je u petak pokrenulo javnu nabavu ‘reklamiranja Društva putem nogometnog kluba s područja grada Mostara’ u kojoj je, uvidom u tehničke specifikacije, već odabran ponuđač.

Za reklamiranje potreban semafor?

Minimalni uvjeti koje EP HZ HB traži su da klub posjeduje odobrenje/licencu za sudjelovanje u natjecanju Premijer lige BiH za sezonu 2019./2020. godina, potom licencu za sudjelovanje u natjecanju UEFA lige za prethodne dvije sezone (2018./2019. i 2019./2020. godina), kao i da je sudjelovao u europskim natjecanjima (UEFA liga) u prethodne dvije sezone (2018./2019. i 2019./2020. godina).

Klub, navodi se u specifikacijama, mora raspolagati stadionom opremljenim digitalnim semaforom i ‘plutajućom trakom’, da raspolaže sa stadionom najmanje 8.000 sjedećih i najmanje 1.000 natkrivenih sjedećih mjesta. Potrebno je imati i stadion koji posjeduje reflektorsku rasvjetu za igranje noćnih utakmica.

Jedini sportski klub koji ispunjava takve ‘uvjete’ je HŠK Zrinjski. Ugovor sa klubom bi se potpisao na godinu dana, a plaćanje izvršenih usluga će se vršiti u jednakim mjesečnim obrocima, u roku od 30 dana od dana ispostavljanja računa.

Ista praksa s NK Široki Brijeg

Osim sa HŠK Zrinjski, Elektroprivreda na taj način sufinancira i Nogometni klub Široki Brijeg. Posljednji iznos od 200 tisuće maraka klubu s Pecare doznačen je u kolovozu 2019. godine. Taj posljednji iznos ipak je, uz NK Široki Brijeg, prošao u paketu sa širokobriješkom marketinškom agencijom.

”Ugovor je potpisan sa grupom ponuditelja. Nositelj grupe Amadis d.o.o. Široki Brijeg i član grupe Nogometni klub Široki Brijeg. Član grupe ponuditelja je registriran na portalu javnih nabava ali im je račun neaktivan i stoga nismo u mogućnosti dodati ga u skupinu ponuditelja zajedno sa Amadis d.o.o. Široki Brijeg”, navodi se u odluci Elektroprivrede objavljenoj na Portalu javnih nabava.

Tradicija takvog prijenosa novca sportskim klubovima, uvidom u nabave poduzeća, postoji već nekoliko godina. Upravo to što EP HZ HB radi, odavno je ukorijenjeno u bosanskohercegovačke javne nabave.

Tradicionalna diskriminacija

”Diskriminacija ili favoriziranje ponuđača svakako je jedan od najizraženijih rizika integriteta javne nabave. Ovaj rizik može da ima različite manifeste, koje se u najvećem broju slučajeva odnose na zahtijevane uvjete na strani ponuđača (osobna, profesionalna ili financijska sposobnost), zatim zahtijevane tehničke i druge specifikacije predmeta nabave ili na favorizujuće kriterije za dodjelu ugovora”, objavljeno je u publikaciji ‘Integritet ugovornih organa u javnim nabavama’.

Preferiranje određenog ponuđača biva specificirano postavljenim uvjeta nabava, što onemogućuje drugima ni sudjelovanje, a onda tu nabavu može izvršiti samo jedan kandidat.

”Kroz tehničke specifikacije predmeta nabavke nastoje se ‘prepisati’ tehničke karakteristike, dimenzije i druge osobine predmeta nabavke koji nudi određeni ponuđač. Naime, tada naručitelj ne favorizira otvoreno određene ponuđače, navođenjem njihovog naziva ili navođenjem tipa proizvoda koji samo oni nude, što ne bi bilo teško otkriti i osporiti, već kroz suptilno opredjeljenje tehničkih karakteristika, pokušava da posao osigura svojim ‘favoritima”’, stoji u publikaciji.

Samostan kao oglašivač

Iz Elektroprivrede HZ HB nisu željeli ništa komentirati o pitanju javne nabave.

Istraživanje koje je organizacija Transparency International u BiH (TI BiH) u kolovozu 2018. godine provela na uzorku od deset javnih poduzeća pokazalo je da javna poduzeća na račune vjerskih zajednica i sportskih klubova prebace stotine tisuća maraka svake godine na način da se ovi pojavljuju kao dobavljači usluga reklamiranja, a da, navode, učinkovit mehanizam kontrole i sprečavanja zloupotreba nikada nije uspostavljen, iako nitko od navedenih nije registriran za djelatnost pružanja usluga reklame i marketinga.

Prema toj analizi TI BiH, dobavljači usluga za reklamiranja Elektroprivrede HZ HB bili su: Hrvatsko franjevačka provincija uznesenja BDM, Medijski centar Vrhbosanske nadbiskupije, Franjevački samostan Plehan, Župa Svih svetih i Mostarsko-duvanjska biskupija.

Nakon objave analize se, podsjećaju, i Agencija za javne nabavke BiH oglasila 6. rujna 2018. godine priopćenjem da je konzultacijama sa svim nadležnim institucijama utvrđeno kako udruge građana po svom karakteru ne mogu na tržištu nuditi robe, usluge i radove niti zaključivati ugovore sa financijskim interesom, dakle ne mogu učestvovati u postupcima javne nabavke kao ponuđači.

Tako ni HŠK Zrinjski nije registriran, pa se postavlja pitanje na koji način dobiva javne nabave.

”Svakako je zanimljiv primjer HŠK Zrinjski koji se ne nalazi registriran kao ponuđač na Portalu javnih nabava, ali mu je ugovorni organ Elektroprivreda HZHB već nekoliko puta dodjeljivao ugovore za nabavu Reklamiranja Društva putem nogometnog kluba s područja grada Mostara. Kao jedini ponuđač u ovim postupcima se javljao samo HŠK Zrinski, a ugovorena vrijednost je svaki put iznosila 200.000 KM bez PDV-a. Posljednji put, prošle godine, Zrinski je nastupio u konzorciju zajedno sa još jednim ponuđačem, Interagent d.o.o. Mostar”, kazao je za Bljesak.info Damjan Ožegović iz Transparency International u BiH.

Ožegović tvrdi kako će biti zanimljivo do kraja ispratiti ovu javnu nabavu.

”Ugovorni organ traži u gradu klub koji je sudjelovalo u europskim natjecanjima (UEFA liga) u prethodne dvije sezone i da posjeduje ovako opremljen stadion, u Mostaru gdje se svi klubovi mogu nabrojati bez posebnog zamora, a Zakon o javnim nabavama u općim principima jasno naglašava da je svaki ugovorni organ dužan da postupa transparentno, da se u postupku javne nabavke prema kandidatima/ponuđačima ponaša jednako i nediskriminirajuće, na način da osigura pravičnu i aktivnu konkurenciju”, rekao je stručnjak iz TI BiH.

Zrinjski neregistriran

Situacija bi bila bolja, smatra Ožegović, kada bi se radilo na poboljšanju zakonskog okvira gdje se zbog manjkavosti antikoruptivinim mehanizmima i preblagim kaznenim politikama ”uveliko omogućuju netransparentna ponašanja i mogućnosti koruptivnih radnji”.

”Potrebno je dodatno pojačati nadzor nad postupcima javnih nabava putem svih relevantnih institucija jer zloupotrebe koje se javljaju su na neki način svakodnevnica te ih je potrebno pravovremeno prevenirati redovnim edukacijama sudionika javnih nabavki, jačanjem njihovog integriteta ali i pooštravanjem kaznenih politika i proširenjem odredbe o aktivnoj legitimaciji koja trenutno određuje da žalbu u postupcima javne nabavke može podnijeti samo zainteresirani ponuđač”, rekao je za Bljesak.info Ožegović iz Transparency Internationala.

Postojeće odredbe Zakona o javnim nabavama, tvrdi on, ne štite u odgovarajućoj mjeri javni interes, a sustav pravne zaštite je postavljen na način da dominantnu ulogu imaju ponuđači koji se, po prirodi stvari, rukovode vlastitim, ekonomskim interesom.

”Imajući u vidu da se u Bosni i Hercegovini svakodnevno objavljuju podaci koji govore o zloupotrebama i korupciji u javnim nabavama, te da veliki broj objavljenih izvještaja o reviziji javnog sektora također ukazuje na niz problema i neregularnosti, neophodno je proširiti odredbe o aktivnoj legitimaciji i na one javne institucije kojima je nadležnost zaštita javnog interesa – u prvom redu tužiteljstva, nadležne službe za reviziju javnog sektora i nadležna javna pravobraniteljstva. Slične, pa i obuhvatnije odredbe postoje u zemljama regije, a ovo su i neki od prijedloga za unapređenje trenutnog zakonskog okvira koje je Transparency International predlagao radnoj grupi za izradu nacrta Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavama BiH”, rekao je Ožegović.

Podsjećamo, netransparentnost s javnim nabavama u BiH upravo je došla do izražaja u javnosti, kada su započele afere sa sumnjivim nabavama medicinske opreme, u koje su se čak uključile i policijske agencije.

Bljesak.info