Zaduživanje jeste nužno ali gdje je novac od trošarina ili za prirodne nesreće?

Vremena pandemije koronavirusa i ekonomske krize jednostavno ne trebaju nikakvu vrstu populizma, bezrazložnog stvaranja tenzija i općenito politikantstva. Dakle, ne treba nam sve ono što u Bosni i Hercegovini viđamo svaki dan.

Trenutno u cijeloj zemlji uistinu trebaju postojati samo dva prioriteta – spasiti što veći broj ljudskih života kao i spriječiti veliki udar ekonomske krize. Morat će se ići ka najnepopularnijim mjerama a jedna od njih jeste zaduživanje jer bez novca iz međunarodnih financijskih institucija pa čak i domaćih komercijalnih banaka oporavaka biti neće.

Upravo zbog toga treba pozdraviti dogovor političara o 330 milijuna eura od MMF-a, bez obzira što od svega grade kampanju i prave dramu. Naravno, ukoliko novac koji se uzimao ne bude išao tamo gdje treba nego ponovno se počnu pojavljivati i najmanje sumnje da je završio u političkim strankama, njima bliskim biznismenima, prijateljima i rodbini sve gore napisano pada u vodu. Nažalost po sve nas, taj scenarij se čini itekako realnim.

Moratorij i nova zaduživanja

Isto tako, za našu zemlju bi itekako bilo značajno da idućih pola godine ili cijelu godinu ne mora vraćati ranije uzete kredite pa i da novac koji je u proračunima planiran za vraćanje duga ide kao radnicima i najugroženijim žiteljima.

To se već uvelike spominje te se čini da bi se velike sile mogle dogovoriti da čak najsiromašnijim zemljama oproste dugove (u tu kategoriju mi ne spadamo). Tu je naravno i pomoć koja dolazi od naših prijatelja iz inozemstva, pa se od Europske unije za zapadni Balkan može očekivati više od 800 milijuna eura.

Dakle, novca iz inozemstva će biti, samo je pitanje na koji način će se taj novac trošiti. Uz to, valja kazati kako se u zemlji već pojavljuju problemi i sa zaduživanjem jer primjerice Republika Srpska ima problem s obzirom da nitko ne želi kupovati njihove obveznice što ih je natjeralo plaćati veću kamatnu stopu na petogodišnje obveznice. Bez obzira i na tu činjenicu, posljednju emisiju su uspjeli prodati tek kada se u sve uključila Srbija.

Novac iz BiH

A već sada je jasno da će za kakav-takav pozitivan scenarij za bh. gospodarstvo biti potrebno više od dvije milijarde maraka “upumpati” u realni sektor. Zbog toga će nam prije svega trebati novac iz vlastitih izvora.

Vlasti su već najavile rebalanse proračuna koji bi trebali ići u smjeru rezanja svih stvari koje nisu od životnog značaja, svih drugih troškova ali i visokih plaća. Ukoliko se uistinu išlo tim putom za gospodarstvo se mogu osloboditi određena sredstva. Nadalje, postavlja se i pitanje gdje nam je novac koji iz plaća izdvajamo za prirodne nesreće, a radi se o milijunima i milijunima maraka? Zbog čega svi žitelji ne znaju koliko ima novca na tim računima i je li proteklih godina nenamjenski trošen? Ukoliko jeste, tko ga je trošio i hoće li zbog toga odgovarati?

Nadalje, ekonomski stručnjaci već danima sugeriraju da se izvan snage staviti zakon o trošarinama u BiH i time bi se građanima ostavilo na raspolaganju 250 milijuna maraka. I kod prikupljanja trošarina u javnosti se vrlo često postavljalo pitanje gdje završava taj novac. Odgovore su rijeko kada dobivali.

Tu je naravno i niz drugih segmenata koji su se i bez krize morali mijenjati, a sada pogotovo, jer ukoliko ne odvojili produktivni od parazitskog javnog sektora i povlačili niz poteza koji će jačati obrazovanje, inovacije i istraživanja kao i realni sektor ne piše nam se dobro.

Dragan Bradvica / Dnevni list