Zabrinjavajući odgovor Dragana Čovića na pitanje oko propasti Aluminijskog kombinata Mostar

Predsjednik Hrvatske demokratske zajednice BiH, Dragan Čović, u opširnom intervjuu za Dnevnik.ba govorio je između ostalog i o razlozima propasti najveće firme u Hercegovini, Aluminijskog kombinata Mostar i mogućnostima ponovnog pokretanja proizvodnje.

Na pitanje novinara kakva će biti sudbina radnika Aluminija, ko je glavni krivac za propast firme i šta je rješenje, Čović je dao slijedeći odgovor:

-Što se tiče odgovornosti politike, pa i moje osobne odgovornosti, mi već zadnjih četiri ili pet godina na jasan način ukazujemo na probleme Aluminija. O tome smo vrlo jasno pričali, ali je netko uvijek vjerovao da će se iznaći rezervno rješenje. Kada je dug iznosio 200 milijuna KM, i tada smo tvrdili isto, danas taj dug premašuje 400 milijuna KM. Kada razgovaramo o vlasništvu Aluminija, bitno je istaknuti da je Vlada FBiH vlasnik 44% poduzeća, privatni dioničari također 44%, a Republika Hrvatska 12%. Zamislite plansko ulaženje u poslovnu godinu u startu predviđajući gubitak u iznosu od 10 milijuna KM – postavlja se pitanje tko će kasnije pronaći te milijune da se pokrije gubitak. No, jedno dugo vrijeme vjerovalo se da će netko doći i sve to platiti. Nitko ne priča o drugim troškovima koji tamo realno postoje, cijeli proces se usmjerio na električnu energiju, te se na kraju cijeli sustav koordinirao preko struje. Najjednostavnije je bilo ne platiti struju. Na taj se način došlo do situacije gdje se Elektroprivredi HZHB duguje približno 300 milijuna KM. Naposljetku, ishod je bio neminovan. Ljudi su tražili da sjednemo i razgovaramo, te sam tada jasno rekao da se o svim tim temama mora čisto govoriti. Nadležni organi trebaju dobro istražiti sve što tamo nije bilo dobro. Radnici su suvlasnici Aluminija, imaju 44% vlasničkog udjela, od toga ne mogu bježati, kao ni od činjenice da su imali tri člana Nadzornog odbora i da su birali direktore. Politika nikada nije postavila direktora Aluminija u zadnjih 20 godina. Svi su svjesni kako formalni uvjeti za stečaj Aluminija postoje zadnjih pet godina. Međutim, Aluminij nije samo nekakav poslovni sustav, on je puno više od toga za Hrvate, Hercegovinu, ali i za BiH. Shodno, nismo dopustili da dođe do scenarija koji bi rezultirao stečajem. Hrvatska politika jasno je zatražila da se javnost upozna s time kako se došlo do minusa od 400 milijuna maraka. Formirali smo privremeno tijelo, Krizno vijeće, prvotno namijenjeno na intenzivnu šestomjesečnu suradnju za iznalaženje rješenja, te smo zamolili za suzdržavanje od negativnih reakcija s ciljem zaštite radnika i ponovnog pokretanja proizvodnje. Danas mi se čini da smo, uvjetno rečeno, uspješno riješili problem uposlenika.

Bhsijaspora.net