LJUBUŠKI – Divlje deponije su velik problem Hercegovine, jer mnogi u prirodu odlažu krevete, stari namještaj ili kućanske aparate, a općina Ljubuški je prva u županiji krenula u proces izgradnje reciklažnog dvorišta, na kojeg bi građani ubuduće mogli donijeti svoj krupni otpad, ali i gume, papir, metal, staklo, plastiku i tekstil, te bi se on tamo sortirao, presovao i odvozio dalje.
Međutim, tijekom javne prezentacije projekta „Izgradnja reciklažnog dvorišta u Općini Ljubuški”, katastarska općina Cerno, došlo je i do povišenih tonova, jer su se mnogi mještani pobunili na najavu izgradnje reciklažnog dvorišta u njihovom kraju.
Zdenko Mandić, pomoćnik ministra za zaštitu okoliša ŽZH pokušao je otkloniti strah građana, no mnogi su ipak prezentaciju napustili vičući kako neće dopustiti izgradnju.
Mandić je nakon rasprave za Radio Ljubuški rekao kako je, unatoč protivljenju i povišenim tonovima, njega ova rasprava oduševila.
“Dobro je da se ljudi uključe, taj strah što se javlja, meni je taj sindrom poznat, to je NIMBY sindrom, koji je naziv dobio po početnim inicijalima engleske uzrečice “Ne u mom dvorištu” (Not in my backyard). Nitko ne da blizu, problem je jer svaki građanin percipira otpad samo do kante, a što se dalje s otpadom događa, običnog građanina ne zanima, ovdje je riječ o izgradnji običnog reciklažnog dvorišta. To će biti obično skladište, gdje će se selektirati, presovati i odvoziti otpad, vi ćete kao građanin imati priliku odvesti svoj otpad na reciklažno dvorište, nema tu zagađenja, onaj otpad koji se prikupi, on će se odvoziti. Mi u Hercegovini već imamo deponije, imamo Uborak i imamo Korićinu, znači, nema bojazni da će se u našoj županiji odlagati otpad”, tvrdi Mandić koji izričito odbacuje strahove mještana da će doći do negativnih posljedica po okoliš.
“Strah dolazi iz neznanja, nema se tu čega bojati. Čak, ja smatram da će u budućnosti jedno ovakvo reciklažno dvorište trebati izgraditi u centru grada, jer mi smo lijeni, neće se ljudi htjeti voziti na Cerno, mislim da će se morati graditi jedno usred Ljubuškog, pa takvo reciklažno dvorište imate u Dubrovniku, imate ga u Mokošici, usred turističke zone, gdje ljudi iznajmljuju apartmane”, govori Mandić i dodaje kako će u budućnosti svaka općina u našoj županiji morati imati jedno ili više ovakvih reciklažnih dvorišta.
On je dodao kako je on, kao Širokobriježanin, čak pomalo ljubomoran jer će se prvo reciklažno dvorište graditi u Ljubuškom.
“Ja čestitam Ljubušacima, vi ste jedna sredina jako osviještena po pitanju okoliša, prvi ste u staroj Jugoslaviji imali pročistač, pročistač je sada obnovljen, sada gradite reciklažno dvorište, opet ste prvi. Ja kao Širokobriježanin, volio bih da smo ovo pokrenuli u Širokom, ali nisam uspio osigurati novac”, rekao je Mandić, i dodao kako i mi u Hercegovini moramo krenuti stopama razvijenih europskih nacija.
Naime, europski cilj je da se stvori “bezotpadno društvo”, čiji je cilj posve eliminirati deponije.
“Europa više ne prakticira deponiranje otpada, sve će se reciklirati, sve ide ili u novu materiju kroz reciklažu, ili kao energija kroz spaljivanje. Znači, ide se potpuno za “takozvanom” kružnom ekonomijom, ide se prema bezotpadnom društvu. BiH trenutno ima 14 do 16 regonalnih deponija, ovaj broj će se prvo smanjiti na šest velikih deponija, a u budućnosti će deponiranje kao sustav biti posve izbačeno”, dodaje Mandić i kaže kako su u tom procesu reciklažna dvorišta bitan korak.
On kaže kako bi se u budućnosti mogla formirati jedna tvrtka, na razini županije, koja će se baviti reciklažom i pokrivati će prostor Ljubuškog, Širokog Brijega, Gruda i Posušja.
“Mi ne možemo biznis na otpadu raditi pojedinačno u općinama, to je mala količina”, rekao je i objasnio zašto smatra da će se morati raditi na formiranju jedne tvrtke na razini županije.
Govorio je i o tome kako županija zbog neuređenog gospodarenja otpadom praktično baca novac, i to više stotina tisuća maraka. “Ponašamo se kao pijani bogataši, ajmo probati od otpada praviti pare, da neke stvari napravimo kako valja”, poručuje Mandić.
Ivan Herceg / Radio Ljubuški
