Sud Bosne i Hercegovine prvostupanjskom presudom osudio je Božu Mihajlovića, državnog tužitelja, po deset točaka optužnice na pet godina zatvora za nesavjestan rad u službi jer je propustio vršiti nadzor nad radom i postupanjem svoje daktilografkinje.

Sud je zaključio kako je Mihajlović nesavjesnim radom omogućio da bude otuđen privremeno oduzeti novac u više predmeta.

Optuženi je dužan nadoknaditi štetu koja je nastupila po BiH u iznosu većem od 225.000 maraka kao i troškove sudskog postupka o čijoj će se visini odlučiti kasnije.

“Mihajlović je bio svjestan da usljed propuštanja nadzora nad radom i postupanja može biti otuđen privremeno oduzeti novac iz više predmeta Tužilteljstva Bosne i Hercegovine, koji je i otuđen”, kazala je sutkinja Amela Huskić.

Kako se navodi u presudi, otuđenja novca dogodila su se u periodu od 2006. do 2015. godine. Mihajlović je od 2010. bio rukovoditelj Posebnog odjeljenja za organizirani kriminal i korupciju i, kako stoji u presudi, bio je dužan da vrši nadzor nad radom daktilografkinje koja mu je dodijeljena.

Sud je zaključio da je daktilografkinja bez znanja tužitelja Mihajlovića u većem broju slučajeva sačinjavala dopise kojima je od Suda ili službe zadužene za čuvanje predmeta u Tužiteljstvu dolazila do privremeno oduzetih stvari, među kojima je bio i novac.

Ove naredbe na daktilografkinjinu molbu potpisivali su drugi tužitelji u ime Mihajlovića.

Sudac je za svaku pojedinačnu točku navodila iznose novca koji je “otuđen”.

“Za utvrđivanje krivnje optuženog nije od značaja ko je otuđio novac, već da je omogućio da bude otuđen”, navela je Huskić u obrazloženju.

U nekim slučajevima Mihajlović je potpisao naredbe i, kako se navodi u presudi, nije vršio nadzor nad daljim postupcima.

Prvostupanjski sud je utvrdio da je u nekim slučajevima Mihajlović nesavjesno postupao, jer je obustavljao istrage, a o tome nije obavještavao osumnjičene niti rješavao pitanje privremeno oduzetih predmeta.

Sutkinja Huskić, koja je postupala kao pojedinac, kazala je da je krivica Mihajlovića dokazana van razumne sumnje i da je kazna srazmjerna težini počinjenog djela.

Kako je dodala, u obzir su uzeti stupanj krivične odgovornosti, osobnost optuženog, iznos otuđenog novca, te druge okolnosti.

Sud je usvojio zahtjev “oštećene države BiH” i obavezao Mihajlovića da nadoknadi štetu.

Mihajlović je optužen za produženo krivično djelo za koje je predviđena kazna od jedne do deset godina zatvora.

Predmet u kojem je osumnjičena daktilografkinja prebačen je u Kantonalno tužiteljstvo Sarajevo.

Na ovu presudu postoji mogućnost žalbe.

Optužnica protiv Mihajlovića je potvrđena 2. srpnja 2018. godine, a četiri mjeseca kasnije on je odbio da se izjasni o krivici, nakon čega je Sud konstatirao da krivnju negira.

Mihajlović je ranije podnio ostavku na mjesto šefa Odjela za organizirani kriminal, privredni kriminal i korupciju Tužiteljstva BiH.

Nakon dokaznog postupka, Tužiteljstvo je zatražilo da Mihajlović bude proglašen krivim za nesavjestan rad u službi, dok je Obrana zatražila oslobađanje ili odbijanje optužnice.

Optužba je saslušala više od 40 svjedoka, među kojima su tužitelji Oleg Čavka, Dubravko Čampara te Dijana Kajmaković i Mirza Hukeljić, kao i vještaka ekonomske struke.

Prvobitno su završne riječi trebale biti u ožujku, ali zbog pandemije koronavirusa su se održale krajem svibnja ove godine.

Suđenje je počelo 11. rujna 2018. godine.

Detektor.ba