Prvi slučaj zaraze virusom Covid-19 u Bosni i Hercegovini potvrđen je 5. ožujka. Dvadeset i petog travnja u Federaciji BiH još uvijek se raspravlja o putu pacijenta kroz zdravstveni sustav.
Prvo su nam govorili da ne treba paničariti i da su masovna testiranja nepotrebna. Mjesec dana kasnije uvjeravaju nas da su masovna testiranja jako korisna i da tek što nisu otpočela.
Respiratore smo navodno kupili ali nam još uvijek nisu stigli.
Federalna vlada donijela je niz mjera koje su trebale olakšati oporavak i opstanak i malim privatnim firmama. U praksi, rezultati su mizerni. Umirovljenicima i povratnicima je obećana sigurnost, a zatim je izostalo usklađivanje mirovina a odbijeni su i amandmani na “korona zakon” kojima je predlagano izdvajanje novca za povratnike u RS.
TKO SU SOLAKOVI EPIDEMIOLOZI
Ovakva lutanja daju dovoljno osnova za preispitivanje odluka koje donose nadležni. Pa odluka o iznenadnom i drastičnom ublažavanju mjera u Federaciji BiH. Znaju li nadležni zaista što rade?
U petak, 24. travnja ukinut je policijski sat, karantena na granicama, a omogućeno je i ograničeno kretanje mlađima od 18 i starijima od 65 godina. Najavljuje se otvaranje trgovina, frizerskih i kozmetičkih salona, pa čak i ugostiteljskih objekata. Odmah nakon toga, Stožer Civilne zaštite KS van snage je stavio odluku o skraćenom radnom vremenu trgovina kojima nije bio zabranjen rad. Ova odluka potpuno je zanemarila problem nedostatka prevoza sa kojima se susreću trgovci. Tako će umjesto u 18.30 sada kući pješačiti u 22 sata, ukoliko nemaju automobil.
Samo dan ranije prijetilo se pooštravanjem mjera i sankcioniranjem, te upozoravalo kako pandemija nije pod kontrolom. Ni 24 sata kasnije sa blagonaklonošću se gleda na redove za ramazanske somune pred pekarama. Slično kao su što vlasti u RS-u prošlog tjedna zatvarale oči na okupljanja u crkvama i vjernike koji se pričešćuju iz iste “kašičice”.
Problem sa mjerama u BiH je taj što u velikom broju slučajeva nije jasno tko točno stoji iza njih, imenom i prezimenom, na osnovu kojih parametara su donesene a zatim i ukinute.
-Sa epidemiolozima smo dogovorili ukidanje policijskog sata – rekao je Fahrudin Solak, načelnik Federalnog stožera civilne zaštite.
-Nismo sudjelovali u odluci o ukidanju policijskog sata i smatramo je preuranjenom – reagirao je savjetnik ministra zdravstva Goran Čerkez.
O tome, rekao je, nisu raspravljali ni federalni epidemiolog Sanjin Musa, ni direktor Zavoda za javno zdravstvo Davor Pehar. Ko su onda Solakovi epidemiolozi?
TKO ĆE SNOSITI ODGOVORNOST
I u kriznim situacijama se dokazuje koliko je BiH podijeljena država. Odluka o prestanku obaveze karantena na granicama donesena je bez ikakvih konzultacija međužupanijskih vlasti i kriznih stožera.
Vlasti RS-a već su upozorile da će se na graničnim prelazima očito primjenjivati različite mjere, jer u tom entitetu obaveza karantena još uvijek nije ukinuta. Koja pravila će vrijediti za one koji imaju mjesto prebivališta u jednom a ulaze na granici drugog entiteta? Ko će pratiti i kako te građane, kojim pravilima će oni podlijegati? Mjere poput ove koje se tiču državnih granica morale su biti donijete u suradnji entiteta. A da nije zauzet pričom o migrantima njima bi se trebao pozabaviti i državni ministar sigurnosti.
Ni ostale mjere koje su uvođene nisu bile jasno obrazložene. Nakon što je Ustavni sud BiH odlučio da se zabranom kretanja mlađima od 18 i starijima od 65 krše ljudska prava, postavlja se pitanje odgovornosti donošenja diskriminirajućih odluka. Da li će itko odgovarati za njih ukoliko one generiraju sudske sporove?
Uznemirujuća je i informacija Udruženja dijabetičara djece i omladine KS o porastu broja djece oboljele od dijabetesa u periodu zabrane kretanja. Dr. Midhat Mujić, pedijatar, subspecijalista dijabetolog, rekao je da je primijetan porast broja slučajeva i pripisao to i samoizolaciji. O tome se dosad nije oglasilo nijedno ministarstvo zdravstva. Da li je bilo realno da se ovakve mjere donose bez širih konzultacija sa medicinskim radnicima?
Iako su mjere u vrijeme pandemije neophodne, način na koje se one donose i ukidaju, transparentnost vlasti u obrazlaganju zašto su donesene ili ukinute je izostala. Pres konferencije se često svode na uopćene konstatacije bez konkretnih odgovora. Na pitanja tko su ljudi koji stoje iza odluka, koliko je tu liječnika, epidemiologa, stručnjaka, najčešće uslijedi odgovor da je struka prisutna i da ne treba brinuti. Da li se sada sa sigurnošću može tvrditi da iznenadno i drastično ublažavanje mjera neće imati negativne posljedice? Da li su ove odluke donesene nakon detaljnih analiza i procjena o njihovom učinku?
Većina europskih zemalja “žrtvovala” je prazničke dane tokom Uskrsa, znajući da su obiteljska okupljanja veliki rizik za novu eskalaciju zaraze. Ukidanje policijskog sata baš na prvi dan ramazana zvuči kao poziv na zajedničke iftare. A još prošli vikend u očima ministara policije i članova kriznog stožera bili smo neodgovornomi građani koje je trebalo uhoditi i kažnjavati po okolnim izletištima.
Branka Mrkić-Radević / Zurnal.info
