Radovi sa znanstvenog skupa povodom 150 godina od početka izgradnje franjevačkog samostana na Humcu (20. i 21. listopada 2017.), str. 456. Priredio: dr. fra Robert Jolić; Nakladnik: Hercegovačka franjevačka provincija Uznesenja BDM, Franjevačka knjižnica Mostar, RECIPE, Knjiga 22. Tisak: Grafotisak, Grude.
Ovih dana konačno je svjetlo dana ugledao Humački zbornik – zapravo radovi sa znanstvenog simpozija održanog još prije gotovo tri godine, u listopadu 2017., u prigodi proslave 150. obljetnice početka izgradnje franjevačkog samostana i crkve sv. Ante na Humcu.
Zbornik je podijeljen na dva velika dijela: I. dio „Župa – samostan – crkva“ i II. dio „Zemlja – narod – kultura“, jer je nakana bila obraditi ne samo crkvenu prošlost humačkoga samostana i župe, nego i opću povijest ljubuškoga kraja. To ne treba čuditi jer se te dvije stvarnosti: crkvena i društvena povijest ovdje isprepleću već stoljećima. Ukupno je objavljeno 17 radove, dok su neki otpali jer ih autori nisu poslali na vrijeme, dapače ni nakon tri godine koliko su imali za pripremu i nakon održanog simpozija.
Slijedi popis radova: dr. Ivo Lučić, Ljubuški – ostatci prošlosti (uvodni rad); I. poglavlje: dr. Robert Jolić, Stara župa Veljaci (Ljubuški) do osnutka župe Humac; dr. Andrija Nikić, Samostan humačkih franjevaca; Žarko Ilić, Stoljeće i pol humačke crkve sv. Ante; Ante Marić, Humačko razdoblje franjevačke gimnazije u Hercegovini; Natalija Palac, Ženske redovničke ustanove u Ljubuškom i župi sv. Ante na Humcu; Stipan Klarić, Nabožna društva u humačkoj župi; Stanko Mabić, Glazbena baština crkve i samostana na Humcu; Ljubo Kurtović, Današnje pastoralno stanje župe sv. Ante na Humcu; II. poglavlje: dr. Milan Nosić, Humačka ploča; dr. Miroslav Palameta, Stećci u Ljubuškom; dr. Marko Dragić, Mjesta molitve (misišta), zavjeta i pobožnosti u humačkoj župi; dr. Tihomir Zovko, Ljubuški kraj u austro-ugarskom i starojugoslavenskom razdoblju; dr. Ivica Šarac, Ljubuški kraj u vrijeme Drugoga svjetskog rata; dr. Miroslav Akmadža, Samostan i župa Humac u svjetlu crkveno-državnih odnosa u razdoblju komunističke vladavine; dr. Vlado Pandžić, Kršni zavičaj kao ljetopis hrvatske katoličke Hercegovine, dr. Perina Meić, Hrvatska književna tradicija u BiH – poetika Veselka Koromana, pisci ljubuškoga kraja. Oba su poglavlja ukrašena odličnim izborom fotografija, od kojih su neke veoma rijetke i ovdje se objavljuju prvi put.
Franjevački samostan na Humcu drugi je po redu samostan hercegovačkih franjevaca po odcjepljenju od dotada stoljećima zajedničke provincije Bosne Srebrene 1844. godine. Prvi je samostan bio onaj na Širokom Brijegu sagrađen uskoro po odcjepljenju. Brojni su razlozi silili franjevce da započnu s izgradnjom još jednoga samostana, onoga na Humcu, a najvažniji je bio tjesnoća i nedostatnost samo jednoga samostana za redovničku zajednicu koja je imala izvjesnu budućnost i već tada priličan broj novih duhovnih zvanja. Izgradnja novoga samostana na Humcu tako je započela u travnju 1867. godine, a samostan je, uz crkvu sv. Ante, uz velike poteškoće i odricanja dovršavan u sljedećim godinama i desetljećima. Godine 2017. navršilo se točno 150 godina od početka izgradnje toga znamenitog samostana i crkve, koji su kroz čitavo to vrijeme bili središte ne samo duhovnoga i pastoralnoga života ljubuškoga kraja, nego i vrelo kulturnih zbivanja i očuvanja nacionalne svijesti hrvatskoga naroda. I danas isti samostan čuva bogate riznice kulturnoga života čitavoga kraja; poznat je nadaleko po svojoj arheološkoj zbirci, osnovanoj davne 1884., četiri godine prije osnutka Zemaljskog muzeja u Sarajevu, kao i po svojim umjetničkim zbirkama, arhivu i knjižnici. Humački zbornik progovara o brojnim temama vezanim za humački samostan i ljubuški kraj kroz prošlost i danas.
Može se nabaviti u franjevačkom samostanu na Humcu.
