Više od ukupno stotinu tisuća konvertibilnih maraka (KM) isplaćeno je uposlenicima oko državnih 30 institucija na ime stimulacija, nagrada, otpremnina i drugih naknada mimo plaća u periodu od 1. ožujka do konca svibnja, kada je u BiH trajala izvanredna situacija zbog koronavirusa. Od 71 državne institucije, kojima je pitanja o isplatama uz plaće u vrijeme dok institucije nisu radile, koncem svibnja uputio zastupnik SDP-a BiH u Parlamentu BiH, do odgovori su stigli iz njih oko 30, prenosi Fokus.ba.
Poražavajuće je da je većina ministarstava, agencija i ustanova koje su na “državnim jaslama” u vrijeme kada je u BiH desetine tisuća radnika ostalo bez posla, kada mnogi nisu znali hoće li narednog dana imati novca za kruh, lijek ili zaštitnu masku i rukavice, svoje uposlenike koji su bili pošteđeni egzistencijalnih strahova dodatno nagrađivala novcem poreznih obveznika. Tek se očekuju odgovori iz još oko četrdesetak institucija, pa postoji mogućnost da iznosi isplaćeni iz proračuna na ime različitih nagrada budu znatno veći, napominje se.
Dobrodošla epidemija
U obrazloženjima institucija uglavnom se navodi da su njihovi uposlenici koji su u vrijeme izvanredne situacije dolazili na posao “radili u otežanim uvjetima, izvršavali zadaće koji nisu u opisu njihovih poslova i ostajali na radnom mjestu preko minimuma propisanog u to vrijeme“. Pri tome nisu dostavljeni nikakvi konkretni dokazi o tome šta su to posebno uradili državni službenici u vrijeme krize, a što bi zavrijedilo značajne dodatke na plaće. U prvim reakcijama za Fokus.ba, predstavnici umirovljenika, rudara i drugih radnika u realnom sektoru, a koji su ponijeli najveći teret nezapamćene ekonomske i zdravstvene krize, izražavaju ogorčenje i nevjericu da su životi i dolazak na posao privilegirane kaste zaposlene u administrativnom aparatu države bili vrednovani i cijenjeni više no ostalih radnika i građana. Za umirovljenike, od kojih je njih na stotine tisuća dva mjeseca bilo, kako kažu, zaključano u svojim domovima, izvanredna situacija donijela je dodatne troškove, a da pri tome nisu dobili ni marke od države. Naprotiv, kako je za Fokus kazao Redžo Mehić, predsjednik Saveza udruženja penzionera/umirovljenika FBiH, najugroženija kategorija stanovništva u zemlji “u tišini” se odrekla i svog prava na usklađivanje mirovina u vrijeme korone, a sve zarad pomoći gospodarstvu i nezaposlenima. “Tzv. Korona zakonom predviđeno je da se nikome ne daje stimulacije već da se smanji plaće u cilju punjenja Fonda za pomoć, a sada je, kako vidim, očito da je to naišlo na otpor. Pa ako su oni išli na otežane uvjete rada u vrijeme koronavirusa, onda oni mogu poželjeti da ubuduće bude što više koronavirusa ili neke epidemije, više bi im se isplatilo. A najviše povećanje troškova života osjetili su upravo stariji od 65 godina…. Dok su sve zemlje regije dale jednokratnu pomoć umirovljenicima zbog otežane opskrbe i povećane potražnje za lijekovima, u FBiH to nije bio slučaj. Mi smo uputili zahtjev za tim dodatkom, ali smo naišli na zid šutnje. Ali mi ćemo, osobito sada, inzistirati na tom dodatku i tražimo da nam se uz mirovinu za kolovoz obračuna redovno usklađivanje mirovina, i to retroaktivno od Nove godine. Toga smo se bili dragovoljno odrekli u tišini kako bi se pomoglo gospodarstvu i nezaposlenima, a sada čujemo da su neki isplaćivali stimulacije. Jasno je da nisu svi podnijeli podjednako teret krize. Ne zaboravite da je u FBiH samo mjesečna isplata mirovina ukupno 180 milijuna KM i, ako se sve to potroši za komunalne usluge i za opskrbu za život, od toga se plaća PDV i od tog PDV-a su plaćene sve te stimulacije i nagrade. To je naš novac, jedino se nama ne vraća PDV, zato su odluke o stimulacijama u najmanju ruku neodgovorne i neozbiljne“, ukazuje Mehić.
Prema pisanju Fokusa, istodobno je, daleko od očiju javnosti, najprivilegiraniji sloj društva za nepoznati broj dolazaka na posao u vrijeme izvanredne situacije i još nepoznatiji učinak rada bio nagrađivan mjesečno u rasponu od 100 pa čak i do više od 1.000 KM.
Sve po zakonu
Tako visokih stimulacija od po čak 1.000 KM bilo je, primjerice, u Agenciji za lijekove i medicinska sredstva BiH, koja nije navela čime su neki od njihovih uposlenika zaslužili stimulans u visini nečije dvije plaće iz realnog sektora. Ni u toj agenciji, kao i u drugim institucijama, nisu propustili navesti da su sve isplate vršene “po zakonu i sukladno propisima, odlukama i pravilnicima”. Prema istome izvoru, osobito su apsurdne isplate stimulacija u vrijeme pandemije koronavirusa, primjerice, u Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice BiH, čiji su neki uposlenici dobivali mjesečno i po nekoliko stotina KM stimulacije, a da nije poznato da su pomogli da neka od ugroženih kategorija stanovništva ili pojedinci u to vrijeme ostvari neko od svojih prava koja su mu bila uskraćena. I u Instituciji ombudsmena za ljudska prava BiH su u razdoblju 1. ožujak – 26. svibanj isplaćivane stimulacije za pojedine radnike u mjesečnim iznosima od 100 do 150 KM. Fokus iznosi i podatak da je u Agenciji za rad i zapošljavanje BiH, koja u vrijeme kad su ljudi masovno otpuštani, a nije bilo posredovanja u zapošljavanju već, naprotiv, izravtnih i nemilosrdnih otkaza, stimulacija isplaćivana onima koji su dolazili na posao u ožujku i travnju. Iz te Agencije su se čak požalili da su u to vrijeme imali dosta uposlenih na bolovanju, koje je kod nekih već tada trajalo i po 100 ili 70 dana, pa su njihove poslove morale vršiti njihove kolege, te su stoga stimulirani.
No, Selvedin Šatorović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata u BiH, za Fokus kaže da su ovi primjeri samo još jedan dokaz da su se političke elite i oni koje oni postavljaju u državne institucije poodavno odrodile od “običnih” ljudi, radnika i građana. Isplatu stimulacija administrativnom aparatu u najvećoj krizi on ocjenjuje sramnom i neodgovornom budući da većina radnika koji su i sačuvali posao nisu imali nikakvu stimulaciju za prekovremeni rad u otežanim uvjetima. Upravo suprotno, i te su mizerne plaće bile umanjivane zato što su poslodavci koristili priliku prikazati manji promet ili prihod da bi mogli koristiti povlastice tzv. Korona zakona. “S druge strane, imamo ove primjere stimulacija u državnim institucijama i samo možemo konstatirati da toliku administraciju i njihove prohtjeve ne mogu namiriti ni države puno razvijenije od BiH. Najstrašnije je što oni igraju na kartu visokog stupnja tolerancije građana i radnika i očito da smo im sve to dopustili svojom inertnošću“, zaključuje Šatorović.
Dodatak za rad na računaru
U daljnjoj analizi odgovora institucija koje su isplaćivale stimulacije “bode u oči” i to da su one isplaćivane uposlenima u Komisiji za koncesije BiH, jednoj od najneučinkovitijih institicija u državi, koju čini sedam članova a koji godinama faktički ništa ne rade, što je više puta javno konstatirano i u raspravama u Parlamentu BiH. Nedavno je u Parlamentu BiH objelodanjeno da je ta Komisija od 2005. do danas potrošila oko 15 milijuna KM, uglavnom na plaće uposlenih, a godinama nije uradila nikakav konkretan posao. Prema nekim aktima do kojih je došao Fokus, taj dodatak u IDDEEA-i iznosi čak 25% na plaću, a faktički ga mogu ostvariti svi uposlenici koji rade na računaru, što je pitanje koje je već problematizirano na Vijeću ministara BiH, kada su institucije počele masovno tražiti dozvolu povećanja plaća po tom osnovu ali su, uglavnom, odbijene. Fokus je poslao upit IDDEEA-i da razjasni osnov tih isplata, njihove točne iznose i broj radnika kojima se isplaćuje. Odgovor redakcija Fokusa još nije dobila.
Nagrade za (ne)dovođenje stranih investicija
Čak 19 uposlenika Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH za ožujak je dobilo stimulacije u pojedinačnom iznosu od 200 KM, što je ukupno 3.800 KM samo za taj mjesec. Nije navedeno temeljem čega su te stimulacije isplaćene. Osim plaće i toplog obroka, u ožujku i travnju su stimulacije dobivali i uposleni koji su dolazili u prostorije Agencije za unapređenje stranih investicija (FIPA) a Fokus komentira da se ne zna je li se zahvaljujući tim uposlenicima i u normalnim okolnostima ikada u BiH dovelo nekog stranog investitora. Nadalje, stimulirani su i uposlenici Agencije za javne nabavke BiH a obrazloženje zbog čega su pojedinci dobivali mjesečne iznose između 200 i 500 KM na plaću mahom je povećanje obima poslova. Ogorčenost isplatom stimulacija u državnim institucijama dok se rudari bore i za poštivanje osnovnih prava iz kolektivnog ugovora za Fokus.ba izražavaju i u Sindikatu rudara FBiH budući su rudari i u najtežim uvjetima ispunjavali sve svoje zadaće, a nisu dobili ni marke stimulacije. “Mi se, za razliku od ovih koji su u tim jako teškim i složenim vremenima bili u stanju primati i stimulativne naknade, a upitno je da li su izvršavali zadaće u punom kapacitetu, svaki dan borimo za goli život, za ostvarenje osnovnih prava definiranih kolektivnim ugovorom. Pokušali smo u jednom teškom stanju odgovoriti potrebama cijelog društva da osiguramo potrebne količine uglja za stabilno stanje elektroenergetskog sektora FBiH, a ovih dana vidimo kako nam se to vraća. Mi smo i u vrijeme izvanredne situacije ispunili sve planove, a nismo za to ni tražili ni dobili nagradu…U ovom društvu svi imaju prioritet osim onih koji stvaraju nove vrijednosti. I to je sramotno i zabrinjavajuće. Zbog ovakvih stvari mi državi postavljamo još jednom pitanje: čiji smo mi, trebamo li ikome i što će s nama?“, razočarano se pita predsjednik tog sindikata.
U razdoblju ožujak – svibanj, i u Upravi za neizravno oporezivanje (UNO) BiH potvrdili su da su isplaćivali stimulacije i nagrade određenom broju uposlenika. Isplate su, kako su naveli, vršene po “osnovima stečenim obavljanjem poslova u novonastaloj situaciji, a u okviru provođenja propisanih mjera zaštite objekata i zaposlenih, u cilju sprečavanja širenja epidemije”. Po tom osnovu isplaćeno je više od 16.000 KM. Stimulacije su isplaćivane i u Agenciji za statistiku BiH, no nije precizirano kome ni u kolikom iznosu.
I policijske agencije na državnoj razini bile su izdašne u isplati stimulacija svojim uposlenicima, navodi Fokus te dodaje da je tako Direkcija za koordinaciju policijskih tijela BiH isplatila ukupno 34.871,15 KM stimulacija, novčane naknade na osnovu jubilarnih nagrada u ukupnom iznosu od 46.587,00 KM, a naknade za otpremninu prilikom odlaska u mirovinu isplaćene su u ukupnom iznosu od 14.612,41 KM. Od 1. ožujka do 20. svibnja, Granična policija BiH isplatila je ukupno 54.142,08 po osnovu stimulacija i angažmana u raznim komisijama za ukupno 197 svojih uposlenika i službenika. S druge strane, policija u USŽ, koja je, osim dodatnih obveza zbog izvanredne situacije zbog pandemije koronavirusa, imala i ima stalni pojačan angažman i zbog migranata, kako je potvrđeno Fokusu, nije dobila ni marke za stimulaciju. I Tužiteljstvo BiH isplatilo je tijekom ožujka i travnja stimulacije za više od 20 uposlenih, a nisu propustili nagraditi ni angažirane u raznim komisijama: po tim osnovama isplaćeno je ukupno oko 7.000 KM, a isplaćene su dvije otpremnine zbog odlaska dva uposlenika u mirovinu u ukupnom iznosu većem od 10.000 KM. Sud BiH također je u vrijeme najveće krize isplatio dvije jubilarne nagrade u iznosu od po 879 KM dvojici referenata specijalista za rad na sustavu videonadzora, te jednom referentu specijalisti za upravljanje predmetima u iznosu od 439,50 KM.
I troje zaposlenih u Tajništvu Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP) BiH koji su dolazili na posao u vrijeme izvanredne situacije nagrađeni su stimulacijom u pojedinačnom iznosu od po 200 KM, a nagrađeni su i oni uposlenici koji su bili u Povjerenstvu za izbor zaposlenika po javnom oglasu. U do sada pristiglim odgovorima o isplatama mimo plaća u institucijama ima i nekoliko svijetlih primjera, gdje su institucije navele da su upravo zbog koronavirusa i teške situacije obustavili sve isplate uposlenicima izuzev plaća. Među njima su Centralna banka BiH, Ustavni sud BiH, DERK i Agencija za nadzor nad tržištem BiH, Ministarstvo pravde, Arhiv BiH, te RAK. Što će pokazati odgovori iz još 40-tak institucija BiH o isplati stimulacija tek će se saznati.
