Gradonačelnik Širokog Brijega Miro Kraljević smatra da je problem odlaska mladih problem cijele države.

„Činjenica je da Bosna i Hercegovina nije politički, pravno i društveno uređena država. Samim time, svi problemi koji postoje prelijevaju se i na lokalnu zajednicu. Iako u Širokom Brijegu, gospodarska slika nije loša, trend odlaska mladih postaje i naš problem. Žao nam je svakog čovjeka koji ide trbuhom za kruhom. Kao Gradska uprava želimo stvoriti uvjete koji bi gospodarstvenicima olakšali poslovanje, a samim time došlo bi do otvaranja novih radnih mjesta“, istaknuo je on. Širokobriješki gradonačelnik smatra da problem nezaposlenosti ima više svojih strana, a jedna od njih je i obrazovni sustav.

„Kada je riječ o nezaposlenosti mladih, veliki problem je neusklađenost njihovih zanimanja sa tržištem rada. Potrebna je uključenost društva u cjelini kako bi napravili sustav i stvorili povoljnu i pozitivnu klimu. Tako bi zadržali naše mlade i školovane ljude, a one što su otišli privukli bi ih da se vrate sa svojim znanjem i iskustvom“, istaknuo je on.

Nova radna mjesta

Međutim, tračka nade ime. „Postoje jako dobre naznake za novim ulaganjima, a jednim dijelom se već realiziraju, tako da konstantno dolazi do stvaranja novih radnih mjesta. Široki Brijeg se nalazi među razvijenijim lokalnim zajednicama u Bosni i Hercegovini. Početkom 2017. godine ima oko 7400 uposlenih (najveća zaposlenost do sada) što zorno pokazuje kako je Široki Brijeg ne samo kulturno i športsko središte, nego i gospodarsko središte Županije Zapadnohercegovačke“, kažu iz Gradske uprave Široki Brijeg. Ističu da je nekoliko lokalnih poduzetnika iskazalo zainteresiranost za otvaranjem novih pogona u gospodarskoj zoni Trn.

Grad Široki Brijeg je usvojio odluku o smanjenju cijene zemljišta za investitore koji su spremni otvoriti nova radna mjesta u zoni, te dodatne pogodnosti kada se radi o proizvodnim djelatnostima. Cilj je nastaviti izgrađivati zonu, u planu je njezino adekvatno uređenje, a s već pripremljenim projektima apliciraju na pojedina grant i kreditna sredstva.

„U gospodarskoj zoni Knešpolje izvršena je parcelizacija zemljišta, a napravljena je osnovna podloga internih prometnica kroz zonu. Ulaganja će se nastaviti, u svim oblicima komunalne infrastrukture. Činjenica koja se odnosi na ovu zonu je njezin potencijal. To potvrđuju lokalni investitori koju su kupili zemljište u zadnjih godinu dana i tako počeli (ili će uskoro) graditi nove objekte“, ističe Kraljević.

Ljubuški načelnik Nevenko Barbarić drži da bi trebalo utvrditi stvarne uzroke iseljavanja i statističke podatke – tko ih ima, a da su približno vjerodostojni?

„Po meni prvi uzrok iseljavanja jeste niska cijena rada u BiH. Kako zadržati ljude u građevini, ili recimo u ugostiteljstvu kad je cijena rada ili plaća samo koji kilometar dalje, dakle u Hrvatskoj na jadranskoj obali, dva ili tri puta veća?“, postavlja pitanje Barbarić. Po njemu je drugi uzrok nedostatak kvalitetnih radnih mjesta, odnosno izostanak prije svega stvarnih investicija u BiH.

„Lokalne zajednice uglavnom nude poželjne uvjete investiranja, ali ne mogu utjecati na sigurnost ulaganja i sve ono što privlači strane investitore (porezna politika), a o čemu odlučuju više razine vlasti. Treći razlog jeste posjedovanje putnih isprava (putovnica RH) i želja prije svega mladih ljudi za bržom zaradom, izazovom dokazivanja i sl. Dakle ne odlaze samo siromašni i ne odlaze samo oni koji nemaju posla u BiH“, ističe Barbarić. Po njegovim riječima iz Ljubuškog je u zadnje tri godine otišlo oko 700 osoba(podatci prikupljeni preko mjesnih zajednica.

„Jedan dio trajno u R Hrvatsku, ostali prije svega u Njemačku, manji broj u Irsku. Dakle podaci nimalo ohrabrujući, ali niti katastrofični kako neki iznose“, kazao je on. Dodaje da općina malo može utjecati na cijenu rada, koja je po njemu prvi uzrok iseljavanja.

„Tu smo ovisni od stanja u cijeloj državi, ali i okruženju. Svakako jedna od mogućnosti jeste intenzivniji rad na predstavljanju potencijala za povlačenje investicija, odnosno činiti sve za svako novo radno mjesto. Tu su i pomoći studentima i porodiljama, veća socijalna osjetljivost i sl.“, zaključio je.

Načelnik Barbarić kaže da je općina krenula u pozitivnom smjeru.

„Već 2014. godine stvari kreću nabolje, ima novih radnih mjesta. Tu su i ulaganja u turizam što konačno daje rezultate. Definitivno naš najveći potencijal jeste poljoprivreda, ali nikako da nam krene iako ima značajnih ulaganja u zemljišta koje smo dobili na koncesijsko korištenje. Dakle ima preinaka, ima najava“, potvrdio je Barbarić.

Uz sve što su grado(načelnici) spomenuli valja kazati da se rijeka mladih ljudi u Hercegovini razočarala i nakon pokušaja da opstanak osigura proizvodnjom smilja. Premda je uskoro vrijeme jesenske berbe, još ni proljetno smilje nije naplaćeno. Ista je priča i s malinama i drugim kulturama. Sve manje je onih koji su spremni na grčevitu borbu da ostanu na svome, a više onih koji kupuju karte za EU. Pred svim razinama vlasti izazov je kako zaustaviti odljev mladih obitelji iz Hercegovine, bez kojih ovdje života nema.

Kristina Bošnjak / Dnevni list