Dom naroda Parlamenta Federacije usvojio je tri zakona iz područja braniteljske populacije, između ostalog i Zakon o izmjena i dopunama Zakona o prijevremenom povoljnijem umirovljenju branitelja Domovinskog rata kojim se ispravlja nepravda koju je platformaška vlast napravila prema više od 11 tisuća bivših pripadnika HVO-a i Armije BiH, odnosno kasnije Vojske Federacije.
U sklopu ovoga zakonskog rješenja usvojeni su amandmani klubova Bošnjaka i Hrvata, a što znači da će novi zakon morati ponovno biti usvojen u Zastupničkom domu.
Podsjećamo, ovoj kategoriji branitelja prošlim zakonskim rješenjem iz 2014, godine smanjene su mirovine-u nekim slučajevima i do 50 posto, dok se u ovom sazivu usvojenim rješenjem predviđa postupno vraćanja isplatnoga koeficijenta na staru razinu kroz tri rate tijekom tri godine.
Razlozi donošenja
Kada je riječ o Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o pravima braniteljima i članovima njihovih obitelji, koji je također dobio potporu, jedan od razloga njegovog donošenja je i potreba hitnog izvršenja Preporuke Komiteta za ljudska prava UN koji je naložio Bosni i Hercegovini da ukine obaveze za članove obitelji da svoje nestale srodnike proglase mrtvim kako bi imali pravo na socijalne naknade ili bilo koji drugi oblik kompenzacije.
U izmjenama Zakona između ostalog se navodi kako se braniteljima smatraju pripadnici Armije Republike BiH, Hrvatskog vijeća obrane i policije nadležnog organa unutarnjih poslova, a koji su sudjelovali u obrani suvereniteta i cjelovitosti Bosne i Hercegovine (početak agresije na općinu Ravno), od 18.09.1991. do 23.12.1996. godine, odnosno do prestanka neposredne ratne opasnosti i koji je demobiliziran rješenjem nadležnog vojnog organa, kao i osoba koje je sudjelovala u pripremi za obranu i u obrani BiH.
Objava registra
Inače, jedna od važnih stavki izmjena Zakona je i najava kako će resorno federalno Ministarstvo u svrhu jačanja časti, ugleda i dostojanstva branitelja kao i poštivanja transparentnosti uspostaviti jedinstveni registar koji se sastoji od popisa branitelja i popisa korisnika prava iz oblasti braniteljsko-invalidske zaštite koja se financiraju iz federalnog proračuna. Federalno ministarstvo će učiniti javno dostupnim u elektronskom obliku, podatke o demobiliziranim braniteljima iz člana 2. ovog zakona, kako slijedi: Prezime, ime jednog roditelja, ime, godina i mjesto rođenja, općina prebivališta, spol, status – branitelj, veteran, dragovoljac, organizator otpora, sudionik rata i dr., ukupan broj dana sudjelovanja u Domovinskom ratu, pripadnost A RBiH ili pripadnost HVO-u, pripadnost Ministarstvu unutarnjih poslova ili Ministarstvu obrane.
Federalno ministarstvo će učiniti javno dostupnim u elektronskom obliku podatke o korisnicima prava, kako slijedi: Prezime, ime jednog roditelja, ime, godina i mjesto rođenja, općina, županija, putem kojih ostvaruje novčane naknade; pravo koje ostvaruje i novčani iznos sredstava ( mjesečni ili jednokratno). Za korisnike prava koji nisu branitelji pored podataka iz stava 4. al. 1.i 2. ovog člana, bit će javno dostupni i podaci iz stava 3. ovog člana o poginulom, umrlom ili nestalom branitelju po osnovu kojeg koristi pravo.
Županijske nadležnosti
U izmjenama Zakona se navodi kako će županije svojim propisima urediti pitanje uspostave registra korisnika prava iz člana 7. i čl. 26 do 31. ovog zakona i drugih prava koja branitelji i članovi njihovih obitelji ostvaruju ili su ostvarili po propisima županija i općina, kao i pitanje objave podataka korisnika dopunskih prava branitelja i članova njihovih obitelji koja se isplaćuju ili su isplaćena iz proračuna županija i općina. Federalno ministarstvo, elektronskom razmjenom podataka s drugim federalnim organima, ustanovama i institucijama, županijskim organima, općinskim organima i nadležnim organom Brčko distrikta, će uspostaviti jedinstveni registar korisnika prava iz oblasti braniteljsko-invalidske zaštite na svim razinama vlasti u Federaciji i u Brčko distriktu.
U ovom je Zakonu pak definirano i tko se smatra organizatorom otpora, dragovoljcem, i veteranom Domovinskog rata, a propisani su uvjeti pod kojim se stiče status ratnog i mirnodopskog vojnog invalida. Također su navedene i definicije obitelji poginulog, umrlog ili nestalog branitelja i obitelji umrlog vojnog invalida.
U novom Zakonu rok od 15 dana za pokretanje postupka po nastaloj promjeni zamjenjuje se rokom od 30 dana, jer to nije objektivan rok u kome prvostupanjski organ treba donijeti rješenje. Istodobno, U skladu sa Presudom Ustavnog suda Federacije propisana je mogućnost dokazivanja činjenica okolnosti stradanja u upravnom postupku. Dopunjen je i član 44. Zakona, u smislu da se pored vojne dokumentacije uvjerenje izdaje i na osnovu pravosnažnog rješenja donesenog u skladu sa članom 43. Zakona o pravima branitelja i članova njihovih obitelji. Istodobno, propisano je da utvrđivanje kako je bolest nastupila ili se pogoršala pod okolnostima iz člana 3. ovog zakona, vrši Institut za medicinsko vještačenje zdravstvenog stanja.
Okupljanje branitelja
S druge pak strane pred zgradom Parlamenta tijekom sjednice okupili su se razvojačeni branitelji koji su kao osnovne zahtjeve naveli-uvođenje jedinstvenog registra branitelja, redovan braniteljski dodatak kao i ukidanje financiranja braniteljskih udruga.
Jedan od osnovnih zahtjeva razvojačenih koji su se okupili ispred Parlamenta, a tiče se uvođenja braniteljskog dodatka, ipak se nije našao u zakonskom rješenju o pravima branitelja.
Zbog toga razvojačeni branitelji izrazili su svoje nezadovoljstvo te su istaknuli kako ih je vlast ponovno iznevjerila.
Također, nezadovoljni su i činjenicom da se nije prihvatio zaključak da se jedinstveni registar branitelja objavi u roku od 90 dana od stupanja na snagu Zakona o pravima branitelja i njihovih obitelji.
Imovinski cenzus
Istodobno, usvojeni su Zakon o izmjeni Zakona o posebnim pravima dobitnika ratnih priznanja i odlikovanja i članova njihovih obitelji donosi tek manje izmjene i to nakon presude Ustavnog suda Federacije BiH kojom je utvrđeno da član 1. Zakona nije u suglasnosti sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Drugim riječima, ovim se izmjenama briše odrednica koju je Ustavni sud proglasio neustavnom, a tiče se imovinskog cenzusa.
