FOTO: Mili Marušić

Svatko ima pravo na slobodu i pravo na sigurnost. Sloboda je pravilo, lišenje slobode je izuzetak.

U svakodnevnom govoru čujemo riječi “policija me privela”, “bio sa u policiji na razgovoru”, “zadržan u pritvoru dok se nije otrijeznio”…

Tragom toga, odlučili smo saznati u kojim situacija policija može nekoga privesti u službene prostorije i koliko ga može tamo zadržati po zakonu.

O tome smo popričali sa Josipom Aničićem, pravnikom zaposlenim u Županijskom tužiteljstvu ŽZH u Širokom Brijegu.

“Za početak, radi se o satima, koji su određeni kao 6 sati, 12 sati i 24 sata”, započeo je u uvodu Aničić.

Pozivanje i obavljanje razgovora i privođenje

“Policijski službenici imaju ovlasti radi sprječavanja kaznenih djela, prekršaja i održavanja javnog reda i mira, da pozovu i obave razgovor sa osobom i da je privedu. Bitno je napraviti razliku između ove dvije ovlasti. Poziv mora biti u pismenom obliku, a samo u iznimnim situacijama poziv se može uputiti usmeno. I u jednom i u drugom slučaju osobi se mora reći zašto se poziva i upozoriti je da može biti prisilno dovedena ako se ne odazove pozivu”, objašnjava nam Aničić.

6 sati

“Osoba se može privesti uz pismeni nalog mjerodavnog tijela, a može i bez naloga, ali samo u tri slučaja: ako je potrebno utvrditi identitet te osobe, a nema drugog načina, ako je službeno pokrenuta potraga ili ako se ne odazove pozivu na razgovor”.

“Razgovor odnosno privođenje bez naloga može trajati najdulje 6 sati”.

12 sati

“Privođenje u policijsku postaju protiv volje osobe i zadržavanje je lišenje slobode, čak i kada je to relativno kratko trajalo. U vezi s tim, po presudi Europskog suda za ljudska prava, 45-o minutno zadržavanje radi ispitivanja smatra se lišenje slobode.”

“Ako je riječ o počinitelju prekršaja, uz postojanje sumnje da je počinio prekršaj, mora se utvrditi da postoji jedan od uvjeta propisanih Zakonom o prekršaju. Recimo ako postoji opasnost da će osoba nastaviti s činjenjem prekršaja ili ponovno počiniti istovrsni prekršaj.”

“Počinitelj prekršaja se mora odmah, a najkasnije u roku od 12 sati izvesti pred sud.”

24 sata

“Ako je riječ o počinitelju kaznenog djela, uz postojanje sumnje da počinio prekršaj, mora se utvrditi da postoji jedan od uvjeta propisanih Zakonom o kaznenom postupku, recimo postoji opasnost od bijega ili ponovnog počinjenja kaznenog djela.”, objašnjava Aničić za portal SirokiBrijeg.info.

“Počinitelj kaznenog djela se mora bez odlaganja, a najkasnije u roku od 24 sata pred tužitelja, ako je riječ o kaznenom djelu terorizma onda je rok od 72 sata.”

Što slijedi nakon dovođenja pred tužitelja

“Tužitelj će ispitati osumnjičenog bez odlaganja, a najkasnije u roku 24 sata, i nakon toga odlučiti hoće li se osoba lišena slobode pustiti na slobodu ili će se podnijeti prijedlog sudu za određivanje pritvora toj osobi.”

“Osoba koja je lišena slobode mora se odmah na materinjem jeziku ili jeziku kojeg razumije obavijestiti o razlozima lišenja slobode”, zaključuje Aničić.

Mili Marušić / SirokiBrijeg.info