Franjevačka gimnazija na Širokom Brijegu otvorena je 1889. godine i bila je pristupačna samo katoličkoj djeci koja su se namjeravala posvetiti svećeničkom zvanju, sve do 1903. godine kada su Gimnaziju pohađali i ostali učenici koji su se zvali eksternisti.
Gimnazija je imala svoj internat (đaćki dom), a raspolagala je, osim učionica, i dobrom zbirkom učila te većom knjižnicom. Svi nastavnici bili su franjevci i nastavničku dužnost su vršili besplatno. Godine 1918. Franjevačka gimnazija na Širokom Brijegu dobila je pravo javnosti kada se održao i prvi ispit zrelosti na koji je pristupilo 10 kandidata.
Kamen temeljac današnjoj Gimnaziji „Fra Domink Mandić” na Širokom Brijegu položio je i posvetio ga 4. listopada godine 1924. prepoštovani gospodin O. Alojzije Mišić. Na spomen-spisu koji je stavljen u limenu kutiju, a kutija u kamen koji je ugrađen u desni stup na visini 60 cm iznad praga na ulazu u zgradu, napisano je na latinski: “Ad sempiternam rei memoriam. In Dei nomine. Amen”. To hrvatski znači: “Vjekovječnoj uspomeni (stvari). U ime Božje. Amen”.
U novoj školskoj zgradi bilo je više učenika, bolji uvjeti za učenje, a samim time i bolji odgoj i izobrazba. Bilo je dovoljno prostora za razvijanje profesorske i učeničke knjižnice, za popunjavanje zbirka učila, za rad učeničkih družina i drugih odgojno-prosvjetnih djelatnosti.
Posljednji sati nastave u Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji na Širokom Brijegu, uz prekid 1943./44. školske godine zbog smještaja njemačke bolnice u njezine prostorije, održali su se u studenom 1944. U tijeku vođenja borba za Široki Brijeg i njegovo zauzimanje 7. veljače 1945. stradao je središnji dio gimnazijske zgrade. Tom prilikom na Širokom Brijegu ubijeno je trideset fratara, među kojima su bili i profesori gimnazije.
Godine 1946. Ministarstvo za prosvjetu NRBiH donijelo je odluku o osnivanju Niže gimnazije na Širokom Brijegu, a naziv škole je glasio “Državna niža realna gimnazija na Širokom Brijegu”, te je od 1946. do 1948. zgrada gimnazije popravljena i osposobljena za održavanje nastave. Niža gimnazija na Širokom Brijegu bila je trogodišnja, a zatim četverogodišnja.
Godine 1955. “Državna niža realna gimnazija na Širokom Brijegu” prestaje s radom i prerasta u “Državnu realnu gimnaziju na Lištici” kad je otvoren peti i šesti razred, a zatim sedmi i osmi.
U 1966./1967. školskoj godini “Državna realna gimnazija na Lištici” potpuno je obnovljena i opremljena namještajem te kabinetima. Prilikom njenog otvaranja održana je svečanost na kojoj su nazočili Novak Šimić, Mak Dizdar, Šime Vučetić… te je promijenjen naziv u Gimnazija “Ivan Goran Kovačić” na Lištici.
Godine 1971. ukinut je Zakon o gimnaziji kada prestaje i rad Gimnaije “Ivan Goran Kovačić” na Lištici. Godine 1972. osnovana je Škola s praktičnom nastavom učenika u privredi koja je imala sjedište u Ðačkom domu na Lištici, a godine 1973. donesena je odluka za spajanje Gimnazije “Ivan Goran Kovačić” na Lištici sa Školom za praktičnu nastavu i učenika u privredi na Lištici u “Srednjoškolski centar na Lištici”.
Godine 1979. “Srednjoškolski centar na Lištici” organizirao je dvije osnovne organizacije udruženog rada (OOUR). U bivšoj Gimnaziji “Ivan Goran Kovačić” ustanovljena je „građevinska i geodetska, ekonomsko-komercijalna i trgovinska, kulturološko- prosvjetno- prevoditeljska i tekstilna struka”. Do 1986./87. školske godine većina struka je nestala, a ostala je samo „ekonomsko-komercijalna i trgovinska” gdje je uvedena i kožarska struka. U “Školi s praktičnom nastavom i učenika u privredi” ustanovljena je „strojarska, elektrotehnička i prometna struka.”
Godine 1989. organizira se odbor za obnovu Gimnazije na Lištici, osnovan je Fond “Fra Didak Buntić”, a radovi na obnovi gimnazijske zgrade počeli su 1991. godine. Skupština općine Lištica 2. travnja 1991. donijela je Odluku o usvajanju izratka o opravdanosti osnivanja Gimnazije na Širokom Brijegu. Istog dana donešena je Odluka o osnivanju Gimnazije “Fra Dominik Mandić”.
U 1991./92. školskoj godini učenici se prestaju upisivati u „ekonomsko-komercijalnu i trgovinsku kožarsku struku” i održava se prijemni ispit iz hrvatskog i stranih jezika te iz matematike za upis u Gimnaziju “Fra Dominik Mandić” kada je upisan 121 učenik. Osnivanjem Gimnazije prestao je rad „Srednjoškolskog centra na Lištici” i njegovih OOUR-a. OOUR “strojarsko elektro-saobraćajne struke” na Lištici počeo je djelovati kao „Srednja škola elektro-strojarske struke na Širokom Brijegu”.
Obnovljenu zgradu Gimnazije “Fra Dominik Mandić” otvorio je 19. svibnja 1993. dr. Franjo Tuđman, predsjednik Republike Hrvatske.
