Središnje izborno povjerenstvo (SIP) Bosne i Hercegovine donijelo je jučer odluku o raspisivanju izbora za Gradsko vijeće Grada Mostara, koji bi trebali biti održani 20. prosinca ove godine.

Predsjednik SIP-a BiH Željko Bakalar naglasio je da je Mostarcima biračko pravo bilo uskraćeno 12 godina, te da su konačno uvjeti za održavanje izbora ispunjeni, zbog čega je želja svih članova bila da se oni organiziraju što prije.

–Smatramo da je naša obaveza raspisati izbore što prije i da budu održani u istoj godini kada se održavaju lokalni izbori u BiH. Mišljenje Europske komisije je također da treba osigurati održavanje izbora u Mostaru – izjavio je Bakalar i podsjetio da je jučer zadnji rok, odnosno 150. dan, kada se po zakonu moraju raspisati izbori kako bi se oni mogli održati u ovoj godini.

–Izbore je potrebno raspisati minimalno 150 dana prije njihovog održavanja, zbog čega zakonski nismo mogli da ih raspišemo istog dana kada i lokalne izbore, 15. studenog – objasnio je.

12 godina čekanja

Podsjetimo, posljednji izbori za Gradsko vijeće Mostara održani su 2008., a Ustavni sud BiH je dvije godine kasnije stavio izvan snage mostarska izborna pravila koja su do tada vrijedila procijenivši kako je ustroj biračkih jedinica diskriminatoran s obzirom na broj mandata u Gradskom vijeću i broj birača koji je o njima odlučivao po gradskim izbornim područjima.

Nakon toga, godinama ništa se ozbiljno nije događalo na implementaciji presude zbog nespremnosti SDA i HDZ da usuglase nova rješenja. Devet godina nakon presude Ustavnog suda BiH, Mostarka Irma Baralija dobila je tužbu pred Europskim sudom za ljudska prava koji je presudio kako su desetogodišnjim blokiranjem izbornog procesa u Mostaru prekršena temeljna prava građana, te naložio Ustavnom sudu BiH da sam iznađe rješenja ako se u daNom roku ne izmijeni Izborni zakon u Parlamentu BiH.

Pod pritiskom te obvezujuće presude, ali i pod očiglednim ‘pritiskom’ međunarodne zajednice Izetbegović i Čović su dogovorili rješenja koje je na kraju potvrdio i Parlament BiH.

Tim rješenjem je predviđen novi način biranja gradskih vlasti u Mostaru. Izmjenama Izbornog zakona predviđeno je kako će se u Mostaru ubuduće 35 gradskih vijećnika birati unutar šest izbornih jedinica te s posebne gradske liste.

Ranija izborna pravila, koja su presudom 2010. proglašena neustavnim, davala su sa svih šest gradskog područja po 3 vijećnika. Novim dogovorom SDA i HDZ-a sad je to izmijenjeno na način da se iz gradskog područje Sjever biraju dva vijećnika, iz Starog Grada pet, iz Jugoistoka dva, iz Juga dva, iz Jugozapada 7, a iz Zapada četiri.

Također, ranije se sa gradske liste koja je obuhvaćala cijeli grad Mostar biralo 17 vijećnika. Po novom prijedlogu birat će ih se manje, odnosno samo njih 13. Istodobno se novim prijedlogom definira da će u Gradskom vijeću Grada Mostara biti najmanje 4 pripadnika svakog konstitutivnog naroda i ne više od 15. Osim toga, garantira se ulazak u Gradsko vijeće najmanje jednom vijećniku iz reda Ostalih. Na taj način, Mostarci će na izborima imati ukupno sedam izbornih lista. Različite za gradska izborna područja, a jedinstvene za cijeli Grad Mostar.

No, kako stvari stoje, ni novim rješenjem se ne rješava problem građana iz tzv. Središnje zone Grada Mostara. Naime, iako je bilo riječi da će se birači iz ovog dijela Mostara moći ‘opredijeliti’ u kojoj će od susjednih izbornih područja moći ostvariti svoja biračka prava, ovo pitanje u usvojenom rješenju uopće nije ni spomenuto ni definirano.

Nejasno je da li će i na koji način građani s tog područja imati ‘dvostruko’ pravo glasa. Tema je to kojom će se, očigledno, dodatno morati baviti i mostarsko, a vjeroJatno i Središnje izborno povjerenstvo BiH.

Bitka za vlast

Raspisivanje izbora za Mostar nakon 12-godišnje apstinencije birača konačno bi trebalo stabilizirati mostarsku političku scenu. Bez obzira na sve eventualne manjkavosti i prigovore na izborni model bitka za vlast u najvećem hercegovačkom gradu može krenuti.

Ukoliko bi se mostarski izbori zaista održali nakon ostalih općina i gradova u BiH to za Mostar može biti čak i dobro jer bi, barem djelomično, kampanja mogla biti vođena izvan svakodnevnih svađa političkih i nacionalnih lidera, pa bi bilo više prostora za vođenje kampanje na istinskim lokalnim problemima u kojima Mostar grca do vrata.

Također, nakon 12 godina apstinencije, za očekivati je veliki odaziv Mostaraca na izbore kako bi konačno izabrali svoje legitimne predstavnike u Gradskom vijeću Mostara. No, neke najave govore da bi opasnost za takav razvoj situacije mogle biti određene najave o mogućem odgađanju izbora zakazanih za 15. studeni jer već postoje indicije da neki politički subjekti žele održati izbore u Mostaru zajedno sa ostalim gradovima i općinama.

Druga opasnost kojima bi izbori u Mostaru mogli biti ugroženi, pa čak i prijetnja javnom zdravlju jeste loša situacija sa širenjem koronavirusa čiji je vrhunac za očekivati upravo u zimskom period.

Dnevni.ba