Posljednjih dana, nakon odlaska članova Predsjedništva BiH u Bruxelles ponovo su, barem donekle, aktualizirani uvjeti koje Bosna i Hercegovina mora ispuniti da bi eventualno stekla kandidatski status za članstvo EU.

Europska komisija je u Mišljenju pred Bosnu i Hercegovinu (BiH) 14 prioritetnih uvjeta koje mora ispuniti prije početka pregovora o članstvu.

Za godinu i pol dana vlasti u BiH su samo djelomično ispunile tri, a ispunjavanje svih ostalih upitno je budući da neka pitanja, primjerice, zahtijevaju izmjene odredbi Ustava BiH kojima su trenutno dana ekskluzivna prava konstitutivnim narodima – Bošnjacima, Hrvatima i Srbima, odnosno njihovim političkim predstavnicima, kod izbora ili imenovanja u izvršnu, zakonodavnu i sudsku vlast.

Ustav u neskladu sa zahtjevima EU

Među uvjetima su i izmjene Izbornog zakona BiH kako bi se održali izbori u Mostaru posljednji put održani 2008. godine, izmjene Ustava BiH kako bi se provela presuda Europskog suda za ljudska prava u predmetu “Sejdić i Finci protiv BiH”, te kako bi se za Predsjedništvo i Dom naroda Parlamentarne Skupštine BiH mogli kandidirati i pripadnici ostalih naroda, a ne samo “konstitutivni” – Bošnjaci, Hrvati i Srbi.

Određena izborna prava rezervirana su za građane koji pripadaju “konstitutivnim narodima” – Bošnjacima, Hrvatima i Srbima. Ustav BiH sadrži odredbe zasnovane na nacionalnoj pripadnosti i prebivalištu koje nisu u skladu s Europskom konvencijom o ljudskim pravima, što je potvrđeno i u presudama Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu. To su odredbe koje se odnose na imenovanje, sastav i postupke odlučivanja Predsjedništva BiH kao šefa države te izvršnih i zakonodavnih tijela.

BiH bi, da bi se ispunio ovaj kriterij, trebala izmijeniti svoj Ustav za što je potrebna dvotrećinska većina u državnom parlamentu, no rješenje se nije našlo još od 2009. godine kad je sud u Strasbourgu donio prvu presudu, u predmetu “Sejdić i Finci protiv BiH” koji se tiče kandidiranja “nekonstitutivnih naroda” za članove Predsjedništva BiH.

Nakon toga još dvije u predmetu “Zornić protiv BiH” koji se tiče kandidiranja građana za članove Predsjedništva BiH i “Pilav protiv BiH” koji se tiče kandidature Bošnjaka iz entiteta Republika Srpska za člana Predsjedništva BiH.

U Parlamentu BiH, kao i u parlamentima Federacije BiH i Republike Srpske kao dva entiteta, postoji i pravo veta zasnovano na nacionalnoj pripadnosti. Za donošenje zakona ili neke druge odluke u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH potrebna je i većina glasova zastupnika iz oba entiteta, kao i većina glasova izaslanika – Bošnjaka, Hrvata i Srba – iz određenog kluba u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.

U Federaciji BiH također postoji Dom naroda, s tim što za razliku od državnog parlamenta u njemu postoji i klub “Ostalih” u kojem sjede delegati koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici nekog od tri “konstitutivna naroda”. I u ovom entitetskom parlamentarnom domu potrebna je većina glasova kluba određenog naroda za donošenje nekog zakona ili odluke, prenosi RSE.

Gledajući samo ovaj zahtjev iz EU, evidentno je da je BiH miljama daleko od ispunjenja eksplicitnih uvjeta Europske unije koje se tiče Izbornog zakona BiH.

Jer, pojedini politički akteri, čak i kada se zalažu za izmjene Izbornog zakona čine to tako da ih žele provesti na dijametralno suprotan način. Neosporno je da bi rješavanje ‘pitanja’ Izbornog zakona BiH relaksiralo političku situaciju u BiH i možda ubrzalo rad na realizaciji ostalih uvjeta.

Kako se čini po najnovijim reakcijama iz Vijeća Europe, odnosno Komiteta ministara, tijela Vijeća Europe zaduženog za provođenje presuda Europskog suda za ljudska prava upravo bi ova tema mogla biti prvi idući zadatak za bosanskohercegovačke političare.

Naime iz Vijeća Europe su jučer ponovili “zabrinutost jer vlasti i politički čelnici Bosne i Hercegovine još nisu postigli konsenzus o sadržaju potrebnih amandmana koji se trebaju unijeti u Ustav Bosne i Hercegovine, usprkos ponovljenim pozivima Komiteta ministara”.

Podsjetili su da zadržavanje postojećeg diskriminirajućeg izbornog sustava predstavlja povredu zahtjeva Europske konvencije o ljudskim pravima i povredu obaveze Bosne i Hercegovine prema članu 46. Konvencije, a time i njezinih obaveza kao država članica Vijeća Europe.

Izaslanici ove grupe su pozdravili zaključak Predsjedništva Bosne i Hercegovine od 28. travnja 2020. godine o uspostavljanju ad hoc Političke radne grupe kao i zaduženje Vijeća ministara Bosne i Hercegovine da pripremi akcioni plan za realizaciju 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Europske komisije.

Oni su također podržali politički sporazum koji je uslijedio između bošnjačkih i hrvatskih političkih čelnika 17. 7. 2020. o započinjanju pregovora o provedbi sadašnjih presuda i dogovaranju nacrta ustavnih i zakonodavnih amandmana u roku od šest mjeseci kako bi se osiguralo njihovo usvajanje u Parlamentu prije kraja 2021. godine.

Postavljen rok do kraja 2021.

Također, zahtijevaju od vlasti da što prije pruže detaljne informacije o realizaciji gore navedenih događaja, kao i kalendar za provedbu predviđenih aktivnosti. Izrazili su zanimanje za nastavak projekta Trust Funda za ljudska prava s ciljem olakšavanja procesa reforme, te podržavaju vlasti da ojačaju svoju suradnju s Vijećem Europe, Sekretarijatom i Venecijanskom komisijom kako bi se osiguralo usvajanje potrebnih ustavnih i drugih reformi prije izbora 2022. godine.

Ovo tijelo ističe kako je veoma važno iskoristiti ovaj trenutak kako bi se osiguralo da se što prije poduzmu potrebni koraci za usvajanje potrebnih izmjena i dopuna prije kraja 2021. godine.

Sudeći po ovakvim najavama, očigledno je da je kraj 2021. godine ‘zacrtan’ kao datum kada Izmjene Izbornog zakona BiH, ali i Ustava BiH moraju biti provedene u skladu s mišljenjem Europske komisije ili kandidatskog statusa za BiH neće biti.

S obzirom da, barem po javno deklariranim stavovima, HDZ BiH na čelu s Draganom Čovićem nikada neće pristati na određene zahtjeve izmjena Izbornog zakona BiH, da SNSD Milorada Dodika nikada neće pristati na primjerice ukidanje ‘entitetskog veta’, niti će SDA Bakira Izetbegovića pristati na ukidanje raspodjela ‘stolica’ po nacionalnoj matrici teško je očekivati da će se ijedan od pobrojanih uvjeta ispuniti.

Dnevni list