U posljednjem desetljeću nije zabilježena tako hidrološki loša godina. Doslovno bez padalina. Prazne su akumulacije, uvozna cijena električne energije odavno nije bila veća. No, unatoč tome, EP Herceg Bosne na čelu s Marinkom Giljom posluje pozitivno i troškove neće prebaciti na kupce, piše Vecernji.ba.
Kakve je posljedice za poslovanje EP HZ HB-a ostavila vjerojatno jedna od najlošijih hidroloških godina, što govore poslovni podaci?
Prošla godina bila je hidrološki izrazito loša i svakako je utjecala na poslovanje Elektroprivrede HZ HB. Prilagodili smo se hidrološkoj situaciji i poduzeli sve mjere štednje i racionalizacije poslovanja, gdje god je to bilo moguće, i tako hidrološki lošu 2016. godinu završili s 2,5 milijuna KM dobiti. Kako ni 2017. godine nije ništa bolje, trpimo veliku štetu jer nam je proizvodnja ispod planirane tako da smo sve troškove koji ne utječu na pogonsku spremnost sveli na minimum, a to je rezultiralo pozitivnim poslovanjem u prvoj polovici 2017. godine. Iako se nalazimo u stanju, mogao bih reći, elementarne nepogode uslijed suše, JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar, ostvarila je dobit od 452.076,00 konvertibilnih maraka u prvom polugodištu tekuće godine.
Zašto ste onda potpisivali ugovor o zajmu s UniCreditom BiH od 14 milijuna maraka?
Neprekidno radimo analize svih procesa u poduzeću i vanjskih činitelja koji utječu na naše poslovanje i sukladno tim rezultatima Uprava, na čijem sam čelu, donosi odluke u interesu poduzeća. Jedna od navedenih odluka je i zaključivanje Ugovora o kratkoročnom kreditu u iznosu od 14 milijuna KM, na razdoblje od godinu dana, koji je nakon provedenih zakonskih procedura zaključen s UniCredit bankom. U fazi smo velikih investicija, od kojih je trenutačno najveća isporuka i ugradnja opreme za Vjetroelektranu Mesihovina, u vrijednosti od 120 milijuna KM, za koju imamo oko 20 milijuna maraka obveza na osnovi PDV-a. Kreditna sredstva nisu, niti će se koristiti za plaće niti bilo koja druga davanja radnicima kao što se spekuliralo u nekim medijima.
Vidjeli smo da EP BiH najavljuje poskupljenje električne energije, hoće li se to dogoditi u EP HZ HB-u?
Upoznat sam iz medija da EP BiH najavljuje poskupljenje električne energije zbog loše hidrologije i ostvarenih gubitaka. Mi ne namjeravamo povećavati cijenu električne energije jer, kao što sam rekao, radimo i radit ćemo uštede gdje god i koliko god to bude moguće, jer smo, zbog izrazito loše hidrologije, primorani kupovati energiju na tržištu kako bi osigurali dovoljne količine za krajnje kupce, a pri tom ne povećavajući cijenu te energije.
Zanimljivo je kako je prvi put EP HZ HB od2008. godine dobio pozitivno revizijsko izvješće. Što je rezultat toga?
Nakon što sam 1. rujna 2015. godine došao na čelo Elektroprivrede Hrvatske zajednice Herceg Bosne d.d. Mostar, napravili smo detaljnu analizu stanja u svakom segmentu poslovanja i promijenili računovodstvenu politiku poduzeća te politiku poslovanja uopće, što je rezultiralo pozitivnim revizorskim izvješćem.
Što je za sustav EP HZ HB-a donio izlazak Aluminija, jeste li time na gubitku?
Aluminij d.d. Mostar bio je naš najveći potrošač. U našoj suradnji morali smo kupovati električnu energiju na tržištu, po tržišnim cijenama koje smo uvećavali za minimalne troškove i takvu energiju isporučivali Aluminiju d.d. Mostar. Tržište električne energije je u potpunosti otvoreno, a odlaskom Aluminija d.d. Mostar, EP HZ HB postao je fleksibilniji na tržištu, tako da smo sad u prilici nabavljati energiju u dijagramima kad je cijena povoljnija, odnosno prodavati viškove u vršnim satima kad je cijena znatno veća. Takav pristup trgovini već u ovoj godini dao je dobre rezultate, tako da sa zadovoljstvom mogu reći da odlazak Aluminija d.d. Mostar ničim nije negativno utjecao na poslovanje EP HZ HB-a, dok je, s druge strane, nestao rizik naplate potraživanja s kojima smo imali velike probleme.
Na Sajmu gospodarstva u Mostaru potpisan je ugovor s Dalekovodom Zagreb vrijedan 20 milijuna eura. što podrazumijeva taj ugovor?
Ugovor koji smo potpisali u travnju ove godine s Dalekovodom d.d. Zagreb vezan je uz rekonstrukciju i izgradnju distribucijskih dalekovoda i trafostanica te isporuku brojila električne energije iz kreditnih sredstava Europske investicijske banke (EIB). Od ukupno 60 milijuna eura kredita koje je Vlada FBiH dobila od EIB-a, našem poduzeću ustupljeno je oko 20 milijuna eura. U iduće tri godine, prema ugovoru s Dalekovodom, rekonstruirat će se više od 300 km niskonaponske i srednjonaponske distribucijske mreže, a izgradit će se oko 70 km nove mreže. Isto tako, isporučit će se 35.000 elektroničkih brojila i oko 360 koncentratora podataka s brojila. Realizacijom ovoga ugovora Elektroprivreda HZ Herceg Bosne uvrstit će se u red kompanija s najvišim standardima, u skladu s najsuvremenijim načinom poslovanja.
I prigodom posljednjega intervjua pitali smo vas vezano uz optužbe da ste zapošljavali mladež HDZ-a, da je prisutna korupcija, nepotizam, da nema više slobodnih stolaca u kompaniji. Što je točno?
Ponosan sam što sam na čelu kompanije koja u ova gospodarski teška vremena zapošljava mlade obrazovane ljude i time im osigurava ostanak i opstanak u Bosni i Hercegovini. Sva zapošljavanja su temeljena na zakonu i internim aktima poduzeća, a sukladno planu poslovanja. Nikakva članstva nisu uvjet prilikom zapošljavanja u EP HZ HB, kako to neki lokalni mediji uporno i smišljeno plasiraju, niti su smetnja pri zapošljavanju. Što se tiče korupcije i nepotizma, odgovor na to pitanje je pozitivno revizorsko izvješće. Na čelu sam ozbiljne kompanije, pa neozbiljnu konstataciju “da nema više slobodnih stolica u kompaniji”, ne mogu uopće komentirati.
Jesu li točni navodi po kojima vam je, navodno, stara uprava ostavila veliku dobit koja je ‘istopljena’ zahvaljujući nedomaćinskom ponašanju aktualne uprave?
Neki mediji su u javnost plasirali informacije da sam na računima EP HZ HB-a zatekao 50 milijuna maraka i da su sve obveze plaćene, pri tom namjerno prešućujući da je u istom tom razdoblju bilo 35 milijuna maraka tekućih obveza i 282,6 milijuna KM potraživanja. Dobit koja je iskazana na kraju 2014. godine rezultat je krivoga knjiženja potraživanja od kupca Aluminij d.d. Mostar.
O Vjetroelektrani Mesibovini govori se godinama, kada se očekuje konačan početak njezina rada i što će ona donijeti EP HZ HB-u?
U svim relevantnim dokumentima, koji ureduju i određuju korištenje resursa i prostora za energetsku infrastrukturu na svim razinama vlasti u Federaciji BiH, i koji određuju energetsku strategiju Federacije BiH, VE Mesihovina je uvrštena i tretirana kao prioritetni proizvodni objekt od javnoga interesa. Intenzivno se radi na realizaciji toga strateškog projekta od javnoga interesa. U srpnju 2017. godine završena je izgradnja pristupnih cesta i platformi za kranove VE Mesihovina. U tijeku je izgradnja temelja za vjetroagregate, izgradnja kanala za polaganje interne kabelske mreže i polaganje kabela između vjetroagregata. U završnoj je fazi transport komponenti vjetroagregata i započela je montaža vjetroagregata. Završetak radova i puštanje u pogon VE Mesihovina očekuje se krajem 2017. godine. Naglasio bih da se osim izgradnje VE Mesihovina, u općini Tomislavgrad JP Elektroprivreda HZ HB intenzivno radi na pripremi izgradnje CHE Vrilo snage 66 MW i investicijske vrijednosti oko 90 mil. eura. Vjetroelektrana Mesihovina nalazi se u središnjem dijelu općine Tomislavgrad. Imat će 22 vjetroagregata tipa SWT-2.3- 108 ukupno instalirane snage 50,6 MW i godišnje proizvodnje oko 165 GWh. VE Mesihovina je prvi energetski projekt vjetroenergije u BiH. Realizacijom projekta VE Mesihovina, osim izgradnje novih proizvodnih kapaciteta u proizvodnom sustavu EP HZ HB-a, poboljšat će se i uvjeti za razvoj poduzetništva i industrije, osigurati nova radna mjesta i poslovi za brojne tvrtke na izvođenju radova, isporuci i ugradnji opreme. Poboljšat će se i prometna infrastruktura, uz niz drugih prednosti za društvenu zajednicu, posebice lokalnu.
Hoće li se ikada moći realizirati projekt termoelektrane i rudnika Kongora, prije svega zbog protivljenja lokalne zajednice i postaje li to političko pitanje?
Projekt RiTE Kongora je iznimno složen projekt, te je donošenje nužnih “političkih” odluka, kao što je suglasnost lokalne zajednice, uključivanje projekta u prostorno plansku dokumentaciju općine Tomislavgrad, HBŽ-a i FBiH, itd., preduvjeti su za nastavak realizacije projekta. U fazi razvoja projekta, izrađena je Strateška procjena utjecaja na okoliš (SPUO R i TE Kongora, konzorcij: Ecoplan – Ekonerg – Rudarski institut), kao sveobuhvatna multi-kriterijalna analiza projekta RiTE Kongora, uvažavajući okolišni, tehnološki, socijalni, energetski i financijski aspekt moguće realizacije. Studijom nisu identificirane bilo kakve velike tehničke i okolišne prepreke realizaciji projekta. SPUO RiTE Kongora daje odgovore na pitanja koja brinu lokalnu zajednicu i na osnovi kojeg bi lokalna zajednica dala suglasnost za realizaciju toga projekta, što je preduvjet za nastavak aktivnosti na njemu. Ostali uvjeti i ograničenja vezani su uz modele financiranja projekta i iznalaženje strateškoga partnera te uvjeta partnerstva, a sve u kontekstu vrlo dinamičnoga energetskog tržišta i okruženja, globalnoga statusa ugljena kao energenta, kao i visokih okolišnih i tehnoloških zahtjeva i ciljeva.
Deseci su projekata koje ste zacrtali, no ima se dojam kako se sve odvija presporo, kako ubrzati procedure?
Sukladno važećim Odlukama i planovima poslovanja, EP HZ HB obavlja pripreme za izgradnju novih energetskih postrojenja iz obnovljivih izvora energije, prvenstveno, hidroelektrana i vjetrolektrana (VE Mesihovina, CHE Vrilo, VE Poklečani, VE Velika Vlajna/Jastrebinka), kao i aktivnosti pripreme za izgradnju malih hidroelektrana i solarnih elektrana, ali i izvora iz fosilnih goriva (RiTE Kongora). Naglašavam, jedino smo elektroprivredno poduzeće u BiH koje proizvodi električnu energiju isključivo iz obnovljivih izvora, tj. hidroelektrana, a uskoro i iz vjetroelektrana. Međutim, potrebno je stvoriti pretpostavke za realizaciju kapitalnih investicija u energetskom sektoru u BiH. Prije svega, potrebno je ukloniti prepreke za veće i brže investiranje u elektroenergetski sektor u BiH u smislu boljega reguliranja pravnoga okvira kojim se propisuje poticanje proizvodnje iz obnovljivih izvora energije, postupak ishođenja nužnih dozvola, ubrzanje aktivnosti na pripremi i usvajanju prostorno-planske dokumentacije uvažavajući ovlasti različitih razina vlasti, odnosno napraviti reformske korake koji bi pojednostavili i ubrzali cijeli proces.
Jedino ste elektroprivredno poduzeće koje proizvodi električnu energiju iz obnovljivih izvora energije. Koliko je to prednost, odnosno problem za EP HZ HB?
Proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora ne bismo okarakterizirali ni prednošću ni problemom, nego strateškom opredijeljenošću na osiguranje nedostajućih kapaciteta iz obnovljivih izvora te poštivanje međunarodnih dogovora kada je riječ o zaštiti okoliša. Ono što proizlazi iz takve opredijeljenosti izazovi su tržišta s kojima se suočavamo i koje rješavamo. Osim proizvodnje električne energije, naše hidroelektrane su sposobne pružati sve vrste pomoćnih usluga elektroenergetskom sustavu BiH i sustavima u okruženju. Osim investicija u nove energetske objekte, konstantno ulažemo u modernizaciju proizvodnih kapaciteta u cilju sigurne i stabilne opskrbe električnom energijom svih naših kupaca. Od većih zahvata na hidroelektranama istaknuo bih završenu revitalizaciju HE Rama, remont agregata br. 2 u HE Mostar, agregata 1 u HE Jajce 2 i sanaciju agregata br. 1 HE Peć Mlini.
U Hrvatskoj dulje vrijeme potrošači mogu kupovati električnu energiju od više kompanija, kada se to očekuje u BiH i jeste li pripravni za takav scenarij?
Isto kao u Republici Hrvatskoj, tržište je potpuno otvoreno i u Bosni i Hercegovini, tako da potrošači mogu birati opskrbljivača. JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar je spremno dočekala otvaranje tržišta i sa zadovoljstvom mogu reći da smo zadržali zavidan broj kupaca i, u odnosu na drugu elektroprivredu u FBiH, izgubili smo minimalan broj kupaca. U prilici smo ponuditi nove pakete na tržištu, tako da nam svakodnevno dolaze novi kupci, a i oni što su promijenili opskrbljivača vraćaju nam se, što je potvrda da se JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar pravodobno i dobro pripremila za otvoreno tržište.
Zoran Krešić / Večernji.ba
VIDEO-AUDIO DODATAK:
