Kad se govori o bolestima kože na području Hercegovine i obližnjih dijelova Dalmacije, uklapamo se u, recimo to tako, nekakav prosjek. Možda se može govoriti da “iskačemo” od prosjeka kada je riječ o lezijama na koži uvjetovanih suncem jer smo kraj bogat suncem.

Preveliko izlaganje suncu

Ljudi su posebice ranije, kad su se bavili poljoprivredom, bili jako izloženi suncu, uslijed čega i dolazi do promjena na koži. Najčešće se javljaju bazaliomi, jedna vrsta tumora kože, uglavnom na otkrivenim dijelovima, u prvome redu na licu – ističe to dermatovenerolog dr. Mile Pilatić, specijalist za kožne i spolne bolesti u Domu zdravlja Ljubuški.

Nakon završene specijalizacije, taj posao već desetu godinu radi u ljubuškom Domu zdravlja i ono što se može zapaziti jest da je ordinacija dr. Pilatića dosta posjećena.

Dr. Pilatić to objašnjava trendom u svijetu, u medijima, jer je koža vidljiva, sve promjene se odmah zapažaju i ljude sve više zanima o čemu se radi, prijeti li opasnost, može li se to na neki način ukloniti…

– To je predostrožnost i briga o zdravlju, a vjerojatno se sada više tome posvećuje pozornost jer ljudi prije nisu imali dermatologa kojemu bi se mogli obratiti. Moji pacijenti su, logično, najviše iz Ljubuškog, ali ima ih od Livna do Neuma, a dolaze i iz istočne Hercegovine i susjedne Hrvatske, odnosno bližih područja Dalmacije, Vrgorca, Metkovića, Ploča… Pretežito su žene dermatolozi, muških dermatologa nema baš puno, možda su muškarci dermatolozi malo fleksibilniji pa je zato posjećenost u ovom slučaju izraženija.

Ali, ukupno gledajući, u Hercegovini dermatologa nema puno, u Udruzi dermatovenerologa koja gravitira Mostaru ima nas, mislim, 12 članova, moguće da u Trebinju ima jedan ili dva. To se odnosi na specijaliste koji djeluju u državnim zdravstvenim ustanovama, a privatnih dermatologa ima – objašnjava dr. Mile Pilatić.

Kada je riječ o zloćudnim bolestima kože, dr. Pilatić naglašava da se najčešće pojavljuje bazocelularni tumor ili bazaliom, drugi po učestalosti je spinaliom, a treći melanom. Melanom je najzloćudniji i najsmrtonosniji rak kože, sklon metastaziranju, širenju na unutarnje organe, a najčešće se povezuje s pretjeranim izlaganjem suncu. Dr. Pilatić kaže kako se u njegovoj ordinaciji kod pacijenata koji dolaze iz svih područja BiH te dijelova RH otkrije desetak slučajeva melanoma godišnje, dok su ostala dva oblika raka kože znatno češća, ali se uspješnije i liječe. Liječenje se jednim dijelom obavlja u Sveučilišnoj kliničkoj bolnici u Mostaru, a kad se radi o težim slučajevima, melanomu, u KBC-u “Sestre milosrdnice” u Vinogradskoj u Zagrebu.

– Melanom je tumor kod kojeg najbolje pomaže rano otkrivanje i rano otklanjanje.

Crvenilo, plikovi…

Postoje i druge terapijske mogućnosti, ali su vrlo ograničene i slabo učinkovite i zato ne treba oklijevati kod odlaska liječniku kad postoji sumnja. Opasnost prijeti od pretjeranog izlaganja suncu, ako smo “izgorjeli” na suncu kao dijete, pojavilo se crvenilo, plikovi, posljedice u obliku tumora mogu se pojaviti nekoliko godina i desetljeća kasnije. Opasne su pigmentirane promjene, smećkaste, ono što narod zove madež, ti madeži mogu biti opasni – objašnjava dermatovenerolog dr. Mile Pilatić, specijalist za kožne i spolne bolesti u Domu zdravlja Ljubuški.

Pigmentne promjene prvi put mogu primijetiti oni koji se ne bave medicinom, u prvom redu pedikeri (promjene na stopalima), manikeri (promjene na rukama), frizeri (promjene u vlasištu), odnosno kozmetičari (promjene na licu i ostaloj koži), ističu dermatološki onkolozi te dodaju kako melanom nije uniformna bolest, odnosno da postoji više kliničkih oblika melanoma. Naglašavaju i kako se melanom u 90 posto slučajeva pojavljuje na koži, a 10 posto slučajeva pripada oku i sluznici, kada ga je vrlo teško prepoznati. Jedan od ciljeva u borbi protiv te opake bolesti je i oformiti jedinstveni registar raka kože za Bosnu i Hercegovinu ili barem za Federaciju BiH jer je melanom, prema dostupnim podacima, u BiH u porastu.

Dušan Musa / Vecernji.ba