FOTO: Deutsche Welle

Smilje je najavljivano kao biljka koja će Hercegovinu plasirati u svijet kao destinaciju poznatu po zaradi na uzgoju i prodaji smilja. Smiljemanija je vladala u Hercegovini jedno vrijeme, međutim od uzgoja te biljke velik broj ljudi diže ruke.

Niska otkupna cijena u ljetnoj berbi svakako je destimulirala uzgajivače. Osim niske otkupne cijene smiljare je pogodila i sušna godina, pa je jesenja sjetva izostala. Portal Agroklub.ba razgovarao je sa smiljarom koji je razočaran svime što se događa oko smilja.

”Smilje je zvučalo kao prava prilika za Hercegovinu, ali i za nas male ljude. Nema čovjeka u Hercegovini koji nema barem koju njivu praznu. Kad se pričalo da će biti od 5 do 7 KM po kilogramu, logično je bilo da će svi koji mogu posaditi smilje na te prazne njive. Posadio sam oko 10 tisuća sadnica smilja i prve godine prodao sam ga po 3,5 KM po kilogramu. I to sam imao jesensku i ljetnu berbu”, priča smiljar iz Hercegovine, koji želi ostati anoniman.

Čekanje isplate

”Nakon toga sve se okrenulo niz brdo. Smilje je prodao ljetos po 2,10 KM, dio novca sam dobio, a dio novca još čekam. Znači od ljetos čekam dio novca. Da se razumijemo, nije to neka velika svota, ali kad vam se ne plati za rad i trud, razočarani ste”, dodaje. Ističe da sličnu sudbinu dijele i ostali mali proizvođači smilja.

Cijena će još padati

”Gore je onima što su platili destilerijama da naprave ulja. Oni su po kilogramu plaćali pola marke za destiliranje i sad im ulje stoji, kome ga prodati”, pita se.

Ističe kako od formiranja raznih udruga i klastera nema velike koristi, jer ni oni koji su ”prijavili” svoje smilje nisu ništa bolje prošli.

”Da je vlast neka ne bi dozvolila da propadne trud ljudi. Moje smilje i dalje stoji na njivi, pa što bude. Demotiviran sam za rad na njemu, jer su najavili kako će otkupna cijena samo padati”, kaže ovaj smiljar.

”Ljudi su digli kredite i uložili novce i sad moraju raditi oko toga. Neki dan susjed je uzeo dvije tisuće sadnica. Kaže da je po marku, isplati mu se, dobra je zakrpa. Što će biti sa smiljem, tko to zna”, zaključuje sugovornik.

Destilerije šute

Neslužbeni podaci govore da su destilerije preradile smilja u vrijednosti od tri milijuna KM. Kontaktirali su više destilerija međutim niti jedna nije željela otkriti koliko je smilja obradila i po kojoj cijeni. Navodno je dio ulja od smilja već našao put na svjetsko tržište.

S druge strane, po oglasima svakodnevno možete vidjeti da ljudi prodaju ulje od smilja po cijenama od 900 pa do 1500 KM. Većina ih ima par litara na lageru, te uz svoj oglas navode i kako imaju certifikat.

Nisu svi digli ruke

Da nisu svi demotivirani oko smilja svjedoči najava formiranja banke smilja. Također, proizvođači sadnica smilja i dalje marljivo rade i nude sadnice smilja za proljetnu sadnju.

Naravno, svi oni imaju uprte oči u državu, koja će nadaju se zaštiti njih i njihove proizvode.

Sanja Čović / Agroklub.ba