Intervju sa uvjerljivo najaktivnijom vijećnicom u Gradskom vijeću Širokog Brijega

Antonija Banožić, magistrica prava, vijećnica u Gradskom vijeću Širokog Brijega, predsjednica kluba vijećnika HDZ 1990. u GV, alumnistica Škole UmiDP za mlade političke lidere KULT-a Instituta za razvoj mladih BiH, polaznica škole Vijeća Europe, udana, majka dvoje djece. Analizom rada vijećnika u Gradskom vijeću Širokog Brijega prema podacima CCI-a Antonija Banožić je uvjerljivo najaktivnija vijećnica u proteklom četverogodišnjem sazivu Gradskog vijeća. Imala je najveći broj prijedloga, ali i rasprava. Sa Antonijom Banožić smo razgovarali o njenom političkom angažmanu, razvoju Širokog Brijega, odnosu vlasti i oporbe, programu HDZ-a 1990. za predstojeće izbore, te planovima za budućnost.

U protekle četiri godine maksimalno ste koristili svaku sjednicu Gradskog vijeća kako bi upozorili na društveno-političke anomalije. Kada pogledate iz sadašnje perspektive je li ta borba bila učinkovita?

Osim što sam konstantno upozoravala na društveno-političke anomalije (kojih je usput rečeno jako puno u Širokom Brijegu) trudila sam se uvijek ponuditi i rješenje određenog problema. Iako sam nailazila na zatvorenost u komunikaciji i odbacivanje amandmana i prijedloga samo zbog činjenice da ti isti prijedlozi dolaze od oporbene vijećnice, ustrajala sam na svom putu da unesem pozitivne promjene u Široki Brijeg. Na tom putu su mi potpora bili kolege iz kluba vijećnika HDZ-a 1990, Josip Pinjuh i Dragan Rezić Duka. Mogu reći da je borba bila teška ali i učinkovita, posebno iz razloga što smo uspjeli animirati javnost. Kroz naše javne nastupe za govornicom Gradskog vijeća bili smo glas žitelja Širokog Brijega, naročito onih koji su marginalizirani.

U prosincu 2019. godine podnijeli ste 20 amandmana na proračun Grada Širokog Brijega i niti jedan od tih prijedloga nije prihvaćen. Možete li navesti neke od tih prijedloga i zašto isti po Vama nisu prihvaćeni?

Izrada Pravilnika o kriterijima raspodjele tekućih transfera za 2020. godinu, formiranje proračuna za mlade u iznosu od 10.000 KM, projekt samozapošljavanja i zapošljavanja kroz razvoj start up projekta u iznosu od 60.000 KM, sufinanciranje boravka djece u gradskim i privatnim vrtićima, financiranje postavljanja pristupnih rampi za invalide u ustanovama u Š.Brijegu, izrada turističkog master plana grada, postavljanje rasvjete uz Grabovinu, sanacija prometnica, uređenje školskih dvorišta i povećanje sigurnosti djece u krugu škola, izgradnja natkrivenih autobusnih stajališta u svim mjesnim zajednicama, ukidanje poreza na tvrtku, povećanje novčane potpore za svako novorođeno dijete, izrada stručnog elaborata za zaštitu izvorišta Crnašnice u iznosu od 10.000 KM, asfaltiranje dionice puta Trn-Mokro (Podljuteš), smanjenje troškova usluga reprezentacije Gradske uprave… To su neki od uloženih amandmana, a nisu prihvaćeni jer aktualna vlast koja ima apsolutnu većinu u GV uglavnom odbacuje sve ono što ne dolazi od njih ma koliko to korisno bilo za širu društvenu zajednicu.

Nositeljica ste liste HDZ 1990 za predstojeće lokalne izbore. U jednom od svojih javnih istupa naveli ste kako Široki Brijeg zbog interesa određenih društveno-političkih lobija stagnira u razvoju. Možete li to pojasniti?

Ilustrativni odgovor na dio pitanja o stagnaciji razvoja ćemo vrlo jednostavno pronaći u šetnji središtem Širokog Brijega koje vapi za uređenjem, šetnjom kroz prostor Duhanske stanice koja je ruglo grada, šetnjom od zapadnog ulaza prema središtu Grada gdje su oronule zidine sigurnosna prijetnja. Kanalizacijske cijevi su direktno spojene u rijeku Lišticu. Imamo status Grada, ali nažalost vrlo malo se čini kako bi Široki Brijeg i izgledao kao uređen grad. Kada su u pitanju društveno-politički lobiji i njihovi interesi, to najbolje možemo vidjeti u dodjeljivanju kapitalnih projekata uvijek istim tvrtkama, u pogodovanju prilikom izdavanja građevinske, uporabne i drugih dozvola za tvrtke (posebno Industrijskoj zoni Knešpolje gdje je takvim nesavjesnim radom došlo do zagađenja Crnašnice), u raspodjeli sredstava iz proračuna, u raspodjeli zemljišta u vlasništvu grada i dr. Financijsko revizorsko izvješće za 2019. godinu je materijalni dokaz o brojnim nezakonitostima u radu Gradske uprave.

Na koji način bi Vi i HDZ 1990. realizirali uređenje Grada. Koji projekti su prioritetni?

Jednostavno treba krenuti raditi i pronaći pravni modus da se riješi imovinsko-pravni status derutnih kuća u središtu grada, te zapadnom ulazu u grad. Nakon toga planski krenuti u projekt izgradnje i uređenja gradskog središta. Za uređenje Trga Ante Starčevića postoji moderan projekt koji treba realizirati, a ne koristiti projektnu dokumentaciju isključivo u predizborne svrhe. O uređenju Duhanske stanice smo se naslušali bajki i bajki, a taj prostor i dalje ostaje ruglo grada. Prostor Duhanske stanice je iznimno dragocjen i projekti u istom moraju krenuti što prije. Dugovi prema djelatnicima su otplaćeni, tako da više ne smije biti zastoja u revitalizaciji ovog prostora. Tu su još bitni projekti rekonstrukcije lokalnih prometnica, konačno rješenje kanalizacijskog sustava, planska izgradnja socijalnih stanova, uređenje parking prostora i dr.

Na jednoj od sjednica Gradskog vijeća ste predložili i uvođenje besplatnog interneta na području Širokog Brijega?

Tako je. Predložila sam implementaciju besplatnog pristupa internetu na području Grada Širokog Brijega. Cilj ove inicijative je poboljšanje kvalitete života svih građana, olakšanje pristupa Internet uslugama na javnim prostorima, te poboljšanje digitalne povezanosti na području Grada. Plan inicijative je u prvoj fazi osigurati besplatan pristup internetu za građane i posjetitelje preko pristupnih točaka za Wi-Fi na javnim prostorima kao što su parkovi, trgovi, uprave, knjižnice i zdravstveni centri, a u drugoj fazi i na područjima mjesnih zajednica. Ovdje je bitno naglasiti kako je naš dugoročni cilj napraviti od Širokog Brijega pametan grad. Na tom polju planiramo digitalnu infrastrukturu javne uprave, opremanje škola ICT opremom, postavljanje pametnih klupa, postavljanje info kioska u javne prostore, te investiranje u obnovljive izvore energije.

Na koji način planirate potaknuti ekonomski razvoj Širokog Brijega?

Kako bi potakli ekonomski razvoj grada, prvo moramo iskorijeniti korupciju. Znači trebamo sačiniti plan borbe protiv korupcije na lokalnoj razini. Kroz rad u Gradskom vijeću više puta sam pismeno i usmeno predlagala da se formira stručno povjerenstvo pravne i ekonomske struke koje bi ispitalo tijekove imovine i kapitala vlasničkog udjela Grada Širokog Brijega u javnim poduzećima Elektroprivreda HZHB i HT, kako bi se pri pravosudnim tijelima pokrenuo proces povrata udjela u vlasništvu navedenih poduzeća. Naime, jednim rješenjem Agencije za privatizaciju izvršeno je isknjižavanje upisanih vlasnika općina i gradova i upis novog vlasnika Federacije BiH. Radi se o praktičnom otimanju. Ova inicijativa, ne samo da je od ekonomskog interesa za Grad, nego je i od nacionalnog interesa za hrvatski narod. Uvidom u sudske registre vrlo lako je dokazivo da su sva velika javna poduzeća bila u vlasništvu općina. U primjeru tadašnjeg HPT-a Mostar najbolje je vidljiva šteta napravljena za našu lokalnu zajednicu. Široki Brijeg je imao udio u vlasništvu HT-a od 9,33 posto, a postotak udjela je napravljen na osnovu ulaganja u iznosu od 11.048 milijuna KM. Realizacija ove strateške inicijative bila bi ogroman gospodarski impuls koji bi stvorio temelje za dugoročan gospodarski održivi razvoj. Zatim, pod hitno treba ukinuti plaćanje poreza na tvrtku, te na taj način potaknuti samozapošljavanje. Obrazovni sustav treba uskladiti sa potrebama tržišta rada, te bi bilo dobro formiranje poduzetničkog inkubatora. Posebnu pozornost treba posvetiti povlačenju sredstava iz Europskih fondova. Mala i srednja poduzeća trebaju biti srž gospodarskog razvoja Širokog Brijega, te im na tom putu treba pružiti punu podršku. Na sastancima sa gospodarstvenicima treba inzistirati na povećanju plaća za radnike, jer je Široki Brijeg na pretposljednjem mjestu po visini prosječnih plaća u Županiji Zapadnohercegovačkoj. Široki Brijeg priliku za ekonomski razvoj svakako treba potražiti i u razvoju turizma. Turistički potencijal ovog grada je neizmjeran i u tu branšu svakako treba ulagati.

Što je sa demografskim pokazateljima Širokog Brijega. Zaustavljaju li se odlasci u iseljeništvo?

Broj učenika u širokobriješkoj Gimnaziji fra Dominika Mandića na Širokom Brijegu u posljednjih pet godina manji za 274 učenika. Pedagoškim mjerilima promatrano u samo pet godina u Gimnaziji imamo deset odjeljenja manje. U školsku 2014./2015. školsku godinu u Gimnaziju su upisana 702 učenika, a u protekloj školskoj godini tek njih 428. Odjeli učenika su prije pet godina imali po 30 učenika, a sada se taj prosjek spustio znatno niže. Smanjenjem broja učenika smanjuje se i potreba za brojem profesora koji postaju tehnološki višak, ali ipak zasad uprava Gimnazije uspijeva zadržati punu normu sati za profesore. Netko će možda reći da je razlog manjeg broja učenika u Gimnaziji, upis u strukovne škole, no međutim i tamo je zadnjih godina broj učenika u opadanju, dok se tek ove školske godine broj učenika stabilizirao. Navedeni podaci su samo još jedan od pokazatelja kako su demografski trendovi u Širokom Brijegu nepovoljni već duže vrijeme. Potvrdu navedenih podataka možemo pronaći i u podacima župnih ureda Široki Brijeg i Kočerin gdje je u razdoblju od 2014. do 2020. izgubljeno 172 djece (gotovo 7 razreda po 25 učenika). Također, potvrdu spomenutog možemo pronaći i u činjenici da je pet škola u ruralnim dijelovima Širokog Brijega zatvoreno. O tom problemu sam mnogo puta govorila na sjednicama Gradskog vijeća, te sam tražila da se preko mjesnih zajednica, župnih ureda napravi istraživanje o broju odlazaka stanovništva iz Širokog Brijega, te nakon analize podataka napravi plan aktivnosti za zaustavljanje ili usporavanje iseljavanja. Gradske čelnike očito ne zanimaju pronatalitetne mjere i stvaranje boljih uvjeta u lokalnoj zajednici za život djece i njihovih roditelja. Financijski poticaji koji se osiguravaju za obitelji jedan su od važnijih čimbenika koji mogu potaknuti obitelji u olakšavanju donošenja odluka i problema vezanih za roditeljstvo.

Kako je biti žena u politici i imate li u programu stranke predviđene određene projekte za žensku populaciju?

Žene definitivno nemaju jednak tretman u politici kao muškarci, a glavni razlog tome su konzervativno patrijarhalni društveni svjetonazori. U BiH su do sada poduzete određene zakonske i druge mjere, posebno uvođenjem kvota u Izbornom zakonu BiH i Zakonu o financiranju političkih stranaka, te djelovanjem kroz druge zakone s ciljem provođenja politike ravnopravnosti spolova, između ostalog, i u oblasti političkog i javnog života. Međutim još uvijek nije došlo do bitne promjene statusa i utjecaja žene u političkom životu. Žene su i dalje na marginama političke moći, oslabljenog utjecaja na formuliranje i provođenje politika. No, za mene je takvo stanje poticaj da svojim primjerom potičem angažman žena kako u političkom tako i u javnom životu. HDZ 1990. u svom programu pod nazivom “90 RAZLOGA ZAŠTO” je posebno poglavlje posvetila potpori ženama u procesu kreiranju politika. Tako ćemo inzistirati na osiguranju rodne ravnopravnosti u društvenom djelovanju, osnaživanju žena na lokalnoj razini, poticanju ženskog poduzetništva te financijskim potporama za podršku razvoja obrta, mikro, malih i srednjih poduzeća, financijskim potporama za žene žrtve nasilja, samohranih majki, nezaposlenih, žena sa invaliditetom i dr.

Vaša poruka biračima?

Dragi Širokobriježani i Širokobriježanke četiri godine sam bila Vaša glasnogovornica u Gradskom vijeću. Ukazivala sam na nezakonitosti u radu Gradske uprave, borila se protiv korupcije i predlagala projekte za bolji Široki Brijeg. Značajno vrijeme sam na terenu provodila upravo s Vama, te ste me upoznavali sa problemima u Vašim mjesnim zajednicama. Četiri godine smo se timskim radom borili protiv korupcijske hobotnice koja je obuhvatila Široki Brijeg. Nastavimo tu borbu i u budućnosti. Iziđite na izbore i glasujte za HDZ 1990. Glasujte za dostojan život!

SirokiBrijeg.info