Kao simbol obnove života i plodnosti, milijuni ljudi diljem svijeta svake godine na blagdan svete Lucije siju božićnu pšenicu. Prema narodnom vjerovanju, ovisno o izgledu iznikle pšenice, odnosno njezinoj gustoći i boji, u idućoj godini bit će bolja ili lošija žetva.
Već tradicionalno milijuni ljudi diljem svijeta na blagdan svete Lucije posijat će pšenicu iako možda i ne znaju puno o samom običaju koji je vezan uz Svetu obitelj. On je nastao kada je, bježeći pred Herodovim vojnicima, Marija zamolila težaka koji je na njivi sijao pšenicu da kaže progoniteljima kako su prošli tim putem dok je sijao.
Kada su vojnici stigli do tog mjesta, pšenica je čudesno izrasla, a oni su odustali od daljnje uzaludne potjere. Samo ime Lucija dolazi od latinske riječi lux ili lucis, koja znači ‘svjetlo’, stoga zapravo simbolizira svjetlo u zimskoj tami. Uz sve to navješćuje Božić kao rođendan Svjetla, a mnogi smatraju kako je upravo sama sveta Lucija navjestiteljica boljih vremena jer nakon 13. prosinca dani postaju sve duži.
Inače, sveta Lucija rođena je u 4. stoljeću u imućnoj obitelji na jugu Italije – na Siciliji. Majka joj je bila jako bolesna, stoga se Lucija molila svetoj Agati da joj pomogne, a poslije je tvrdila kako je majku sama ozdravila vjerom u Boga. Kao zahvalu za majčino ozdravljenje, Lucija je odlučila razdijeliti svoj imetak siromašnima. Kada je to doznao mladić u kojeg je bila zaljubljena, prijavio ju je vlastima da je kršćanka pa je završila u tamnici u kojoj je mučena.
Prema staroj legendi, priča se kako je Lucija bila izuzetno hrabra i odvažna, što se nije svidjelo caru Dioklecijanu. On je u bijesu rekao da će je otpremiti u kuću bludnica da joj oskvrne čistoću, nakon čega će je napustiti njezin Duh Sveti. Mučitelji su je zalili smolom i zapalili, no vatra ju nije doticala. Na kraju je ubijena mačem, a prema predaji, izvađene su joj oči i stavljene na tanjur. Zbog svega toga Lucija se danas smatra zaštitnicom očiju i vida. I dok se u većini Hrvatske djeci daruju slatkiši na svetog Nikolu, u Dalmaciji je to običaj upravo na svetu Luciju.
Božićna pšenica
Božićna pšenica tradicionalno se sije na Dan svete Lucije, 13. prosinca, te simbolizira plodnu nadolazeću godinu i novi život. Da bi narasla što bogatija i gušća, prije sijanja pšenicu je dobro namočiti u mlakoj vodi te je ostaviti preko noći da odstoji. Nakon toga osušite je na papirnatom ubrusu i zatim posijete. Tako će brže proklijati. Najpraktičnije ju je posijati u plićoj posudi za cvijeće ili na tanjuriću. U posudu u kojoj ćete držati pšenicu stavite malo zemlje i pšenicu rasporedite po površini.
Nemojte štedjeti na sjemenu i prekrijte njime dno posude tako da ne ostane praznog mjesta – čak je poželjno da se sjeme mjestimično preklapa. Zatim je prekrijte još jednim slojem zemlje. Umjesto zemlje možete upotrijebiti i sloj pamučne vate natopljene vodom i po njoj poslagati zrna pšenice. Za koju god metodu se odlučili, pšenicu potom zalijte i postavite na toplo i dobro osvijetljeno mjesto. Najviše će joj odgovarati mjesto pored prozora, ali pazite da ne bude preblizu grijaćim tijelima jer bi se pšenica mogla osušiti.
Prvih nekoliko dana, prije nego što pšenica počne nicati, možete je prekriti aluminijskom folijom jer ona čuva vlagu. Čim počne puštati zelene izdanke, uklonite foliju i zalijevajte pšenicu svaki dan. Pazite da pritom ne pretjerate kako zrnje ne bi plutalo na vodi. Za zalijevanje tanjurića pšenice potrebna vam je otprilike jedna žlica vode, a da bi se tekućina ravnomjerno rasporedila, dobro je upotrijebiti plastičnu bocu s raspršivačem. Kad pšenica dovoljno naraste, možete je urediti kako bi izgledala lijepo pod borom.
Odrežite vrhove kako bi bili jednaki, a jedan od običaja je i vezanje ukrasne trobojne vrpce oko pšenice – nemojte je prečvrsto stegnuti nego tek toliko da ostane na mjestu. Božićna pšenica lijep je ukras pod borom i na stolu pa je dobro posijati nekoliko posudica kako biste ih mogli razmjestiti gdje god poželite. Također, razmislite o tome da posadite nešto pšenice i za jelo jer mladi izdanci žitarica, povrća i mahunarki sadrže deset puta više vitamina i minerala od sjemenki od kojih su uzgojene, a njihov uzgoj vrlo je jednostavan.
Napitak od pšenične trave
Žitarice poput zobi i ječma također su prikladne za naklijavanje – uzgajati se mogu jednako kao božićna pšenica. Kad narastu nekoliko centimetara u visinu, sameljite ih i dodajte sokovima. Naravno, za takvu namjenu prikladne su organski uzgojene žitarice, a ne komercijalna pakiranja Božićne pšenice, koja su redovito tretirana raznim kemijskim sredstvima.
SirokiBrijeg.info
