Konačno bi se tržište eteričnih ulja od smilja u Hercegovini moglo urediti. Plantaže smilja sve više niču, no ne zna se gdje hercegovačko ulje završava. Ne zna se ni kolika je potražnja ni kolika je potrošnja u kozmetičkoj i farmaceutskoj industriji. Zbog toga su se uzgajivači smilja našli u velikim problemima.
Ako otkupna cijena smilja bude padala, neće padati ispod 2,5 KM, naglašavaju u novoosnovanoj grupaciji proizvođača i prerađivača smilja. Cijenu smilja, odnosno ulja obaraju svjetski igrači. U proizvodnju i prodaju uključeno je oko 11 zemalja svijeta.
Ipak, svjetsko tržište je potrebno našim uzgajivačima smilja. Ali njima je potrebno i hercegovačko ulje koje je iznimne kvalitete. Stoga svi oni koji potpišu ugovor o partnerstvu nastupit će s jedinstvenom cijenom. Na taj način neće se dozvoliti da u srpnju, kad je vrijeme berbe smilja, dođe do prezasićenosti u destilerijama.
Smiljari vjeruju kako će ljetna berba biti dobra bez obzira na oštru zimu. Nažalost, novi nasadi smilja većinom su se smrznuli. No, stariji nasadi će se obnoviti
Trenutačno ima više od 30 milijuna stabljika smilja u Hercegovini prema podacima kojima raspolaže grupacija. To znači da Hercegovina može ponuditi najmanje deset tona ulja od smilja godišnje. Kako vidimo, budućnost smilja je neupitna, no jedino uz zajednički stav svih smiljara.
