ČEKA SE ODGOVOR: Hoće li biti proglašenje elementarne nepogode za Široki Brijeg, znat će se u ponedjeljak!

ŠIROKI BRIJEG – Olujno nevrijeme koje je u rano jutro ove subote zahvatilo područje Hercegovine, a koje je pogodilo u veliko mjeri između ostalih i Široki Brijeg, čiji su građani na svojim pokretninama i nekretninama pretrpili vušemilijunske štete, a koje se sa današnjim smirivanjem bure tek zbrajaju, a o kojima smo izviještavali tijekom jučerašnjeg dana.

S obziro kako se sve odigravalo tijekom subote, kako portal SirokiBrijeg.info doznaje, Stožer civilne zaštite Grada na čijem je čelu gradonačelnik Širokog Brijega Miro Kraljević, održat će u ponedjeljak sastanak na kojemu će se raspravljati o proglašenju elementarne nepogode za Grad Široki Brijeg.

EPSKI VIDEO: “Malo vitra” – Orkanska bura koja je razbucala Široki Brijeg!

Svi zakonski preduvjeti su ispunjeni, a hoće li to gradonačelnik sa svojom ekipom to prihvatiti i poštivati Zakon, te na taj način pripomoći svojim sugrađanima, znat ćemo sutra.

Na temelju članka 1. stavka 5, olujom se smatra vjetar brzine 17,2 m/sec odnosno 82 km/h ili više, koji lomi grane i stabla, valja i lomi usjeve, otresa plodove voća i nanosi štetu dobro održavanim građevinskim objektima…

Članak 3.

Procjena štete vrši se radi utvrđivanja vrste i veličine šteta na materijalnim dobrima, u naturalnim i vrijednosnim pokazateljima, područja nastanka štete i vremena i uzroka nastanka štete, a određuje se prema korisnicima i vlasnicima materijalnih dobara na kojima je nastala šteta.

Rezultati procjene štete koriste se za utvrđivanje konkretnih mjera koje treba poduzimati radi otklanjanja nastalih šteta, kao i za utvrđivanje veličine gubitaka u društvenom bogatstvu i za odlučivanje o pružanju pomoći nastradalom području iz sredstava koja se po zakonu osiguravaju za saniranje posljedica od prirodnih i drugih nesreća ili iz proračuna Federacije, kantona, odnosno općine ili drugih sredstava koja se mogu koristiti za ove namjene, a mogu se koristiti i za druge potrebe koje se baziraju na podacima procjene štete.

Članak 4.

Predmet procjene štete su:

1) neposredne štete na oštećenim i uništenim materijalnim dobrima;

2) troškovi izazvani neposrednim štetama (troškovi nastali u tijeku poduzimanja aktivnosti na zaštiti i zbrinjavanju stanovništva, zdravstvene usluge i dr.);

3) posredne štete (izgubljeni prihod zbog prekida rada izazvan nastankom prirodne ili druge nesreće i to na području na kojem su nastale neposredne štete).

Neposredna šteta je šteta koja je neposredno nanesena materijalnom dobru i izražava se u novčanom iznosu potrebnom za njegovu popravku i dovođenje u prvobitno stanje ili se izražava u iznosu prevrednovane sadašnje vrijednosti uništenog dobra.

Troškovi su posredna šteta koja se javlja kao posljedica neposredne štete. Troškovi obuhvaćaju sve izdatke za provođenje privremenih mjera zaštite, za spašavanje i zbrinjavanje stanovništva, životinja i akvakulture i drugih materijalnih dobara u vrijeme trajanja ili netom poslije nastanka prirodne i druge nesreće koja je prouzrokovala neposrednu štetu.

Posredna šteta jeste izgubljeni prihod zbog prekida rada ili neostvarenog prihoda kao posljedica neposrednih šteta na materijalnim dobrima koja služe za obavljanje gospodarske ili druge djelatnosti.

Članak 5.

Štete se procjenjuju na svim materijalnim dobrima koja su pretrpjela štetu, bez obzira da li su osigurana kod osiguravajućeg društva ili nisu.

Predmet procjene šteta su i štete na objektima građenim bez građevinske dozvole i na objektima bez konstrukcijskih svojstava otpornosti na potres, s tim da se šteta na ovim objektima mora posebno iskazati.

Članak 6.

Procjenom šteta obuhvaćaju se materijalna dobra koja pripadaju pravnim i fizičkim osobama i tijelima vlasti sa sjedištem na području na kojem se šteta dogodila. Štete na dobrima (domaćim i stranim) zatečenim na stradalom području također se procjenjuju, bez obzira na to što pripadaju fizičkim i pravnim osobama i tijelima vlasti čije je sjedište izvan područja na kojem se šteta dogodila.

Štete se procjenjuju za sve pravne osobe, građane i tijela vlasti na čijim je materijalnim dobrima nastala šteta.

Pod materijalnim dobrima iz stavka 1. ovoga članka, podrazumijevaju se: zemljište, stambeni i drugi objekti, oprema, alati, zasadi, šume, divljač, sirovine, stoka, tekuća poljoprivredna proizvodnja, robe, prijevozna sredstva (sve vrste prijevoznih sredstava uključujući i zaprežna), namještaj, predmeti u domaćinstvu i sva druga sredstva i oprema koja se koristi za život i rad građana i rad pravnih osoba i tijela vlasti.

S obzirom na sve gore navedeno, sve zakonske predispozicije postoje kako bi za Široki Brijeg bilo proglašeno stanje elementarne nepoge, ali o svemu tome u ponedjeljak jutro odlučuje Civilna zaštita Širokog Brijega i šef Miro Kraljević, ujedno i gradonačelnik ovog grada.

Mili Marušić / SirokiBrijeg.info