Misom zadušnicom u crkvi u Širokom Brijegu pred mnoštvom vjernika jučer (nedjelja), na vječni počinak ispraćen je fra Jozo Pejić.
Misu zadušnicu, predvodio je Ratko Perić, biskup mostarsko-duvanjski i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski, u koncelebraciji s provincijalom Hercegovačke franjevačke provincije fra Miljenkom Štekom, gvardijanom franjevačkog samostana u Širokom Brijegu fra Tomislavom Puljićem i uz sudioništvo 30-ak svećenika svih redovničkih zajednica Katoličke crkve u BiH.
Biskup Perić je naglasio fra Jozinu predanost tijekom duge svećeničke karijere u biblijskom iskustvima i bliskosti s Kristom. Provincijal Hercegovačke franjevačke provincije fra Miljenko Šteko je rekao da je od 60 redovničkih godina, 52 fra Jozo proveo kao svećenik, a da će u budućnosti trebati dugo vremena da se povijesno sagleda doprinos fra Joze Pejića kako na redovničkom, tako i na kulturnom, općem i u kontaktu s ljudima.
Od fra Joze su se oprostili i nekadašnji dekan Akademije likovnih umjetnosti Široki Brijeg prof. Anto Kajinić, kao i sadašnji dekan Stjepan Skoko.
Posebno emotivan oproštaj imao je fra Vendelina Karačića, koji je jedan od suosnivača ALU Široki Brijeg i koji je ujedno bio bliski suradnika i veliki prijatelj fra Joze. Gvardijan franjevačkog samostana u Širokom Brijegu fra Tomislav Puljić, u kratkim crtama pokušao prikazati životni put fra Joze, koji će vječno biti upisan u povijest Širokoga Brijega.
Petar fra Jozo Pejić rođen je 1. studenog 1935. u Sovićima, općina Grude. Četiri razreda pučke škole završio je u Sovićima 1946., potom malu maturu u Imotskome. Gimnaziju je pohađao u Imotskom, Mostaru, Splitu i u Visokom gdje je maturirao 1953. Dvogodišnji vojni rok odslužio je u Rijeci (1961.- 63.). Studij teologije završio je na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu i zaređen je za svećenika god. 1963. Nakon što je postao svećenikom, neko je vrijeme djelovao u Franjevačkom samostanu Široki Brijeg zatim je preuzeo župničku službu u Rakitnu (općina Posušje). Od 1970. do 1980. obnašao je službu gvardijana na Širokom Brijegu.
1982. postavljen je za provincijala Hercegovačke franjevačke provincije. Dužnost je obnašao do 1988. Ono što je za gvardijanskoga mandata činio na Širokom Brijegu, činio je kao provincijal na razini Provincije. Dignitet svakog pojedinca i zajednice stavljao je na prvo mjesto.
Za očuvanje kulturno-povijesne baštine i za promicanje kulture unutar Provincije općenito učinio je mnogo. Tako je god. 1984. ponovno uređena i otvorena muzejska zbirka u samostanu na Humcu i održan je simpozij “100 godina muzeja na Humcu”. Glavni pokretač i nositelj programa bio je Provincijalat. Provincijalat je također pod fra Jozinim vodstvom financirao preslik svih matičnih knjiga kojima raspolažu franjevci u Hercegovini, pokrenuo je projekt umjetničke galerije i proširenje Franjevačke knjižnice u Mostaru, bio je suorganizator velike izložbe Blago franjevačkih samostana u BiH koja je 1988. održana u Sarajevu, potom u Zagrebu, Ljubljani i Milanu. Ujedno je podupirao rad na osnivanju umjetničke galerije na Širokom Brijegu, u koju svrhu je podignuta nova zgrada, otvaranje kulturno-povijesne zbirke u Samostanu Konjic kao i druge programe.
Kao ravnatelj Akademije fra Jozo Pejić se zauzeo za pokretanje poslijediplomskog studija “Ars sacra”, što je i učinjeno. Reprezentativna Monografija Akademije likovnih umjetnosti, tiskana 2001., jedan je od pokazatelja koliko je učinio za ovu ustanovu, pa i izvan nje, a jednako tako zaslužan je za pokretanje časopisa “Akademija” i trajno je radio na stvaranju što boljih uvjeta za uspješno održavanje nastave. Unatoč visokoj životnoj dobi fra Jozo je obnašao ulogu ravnatelja Akademije likovnih umjetnosti do 2012., a ravnateljem Franjevačke galerije ostao je sve do smrti.
Ovo je samo jedan dio biografije fra Joze Pejića koji će vječno “zadužiti” budućnost, ne samo Širokoga Brijega nego i Bosnu i Hercegovinu da nastave njegovim putem i da ne dozvole da sve to nestane što se desetljećima stvaralo.
Fra Jozo, neka ti je laka zemlja i počivao u miru Božjem!
Mili Marušić / SirokiBrijeg.info
