ČAPLJINA – Ekološka udruga „Lijepa naša“ Čapljina u partnerstvu sa Centrom za okoliša i održivi razvoj „CORIE“ Trebinje, EHOO – Čapljina organizirali su dvodnevnu radionicu 16.05. – 17.05. 2015.g. u Čapljini u sklopu UN – ova projekta “Dijalog za budućnost“ i odobrene projektne ideje: NERETVA – rijeka koja povezuje.
Projekt „Dijalog za budućnost“ realizira se na osnovu zajedničke inicijative Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH) i glavnog tajnika Ujedinjenih naroda (UN), kao i prepoznate potrebe za stvaranjem prostora za dijalog i promociju suživota u BiH. Tim UN-a u BiH pod vodstvom rezidentnog koordinatora UN-a i u saradnji sa Predsjedništvom BiH je razvio projekt pod nazivom „Dijalog za budućnost: promocija suživota i različitosti u Bosni i Hercegovini“ koji će zajednički provoditi agencije UNESCO, UNICEF i UNDP.
Ciljevi projekta „Dijalog za budućnost“ su stvaranje prostora za dijalog koji će omogućiti proces izgradnje razumijevanja u cijeloj zemlji, promoviranje suživota i poštivanje različitosti; povećavanje učešća, svijesti i utjecaja mladih u dijalogu o politikama vezanim za pitanja koja utječu na program razvoja i reforme u BiH; osiguravanje da obrazovanje podržava veću društvenu koheziju i da građani i zajednice ostvaruju zajedničke ciljeve u pogledu izgradnje suživota putem kulture.
Projektom se želi povećati građanski aktivizam na polju mirovnih inicijativa i poboljšati percepcije prema suživotu i raznoličitostima.
Ekološka udruga „ Lijepa naša“ Čapljina u suradnji sa partnerima kreirala je zajedničku projektnu ideju/poveznicu – rijeku Neretvu, putem koje žele afirmirati ideju suživota i poštivanje različitosti. Neretva sa svojim slivnim područjem obuhvaća dva entiteta (FBIH i RS) čineći pravu poveznica prostora i ljudi.
U projekt su uključene 8 škola i 16 profesora: dvije osnovne škole iz Republike Srpske (Trebinja), te 6 osnovnih škola iz Federacije BIH (Ravno, Stolac, Čapljina, Mostar-Buna, Ljubuški i Grude).
Cilj projekta je doprinijeti unapređenju obrazovnog procesa u nastavnom predmetu biologe u osnovnim školama kroz organiziranje van nastavih aktivnosti – škola u prirodi.
Cilj dvodnevne radionice je bio upoznati dionika o stanju vodnih resursa u slivu Neretve i Trebišnjice uz primjenu znanstveno utemeljene metode praćenja zdravlja riječnih ekosustava.
Prvi dan radionice sudionicu su predstavili svoje škole, te rad eko sekcija kroz vannasastavne aktivnosti. Sudionicima su predstavljene osnovne karakteristike sliva Neretve i Trebišnjice kroz prezentacije i filmske projekcije. Kroz diskusiju i razmjenu pozitivnih iskustva iz okruženja, sudionicima je predstavljena metodlogija praćenja stanja glavnih sastavnica riječnog ekosustava na riječnim dionicama.
Predstavljeni su primjeri dobre prakse sa mogućnošću primjene iste na konkretnim primjerima na odobaranim riječnim dionicama. Sam tijek diskusije ukazao je na aktualnost probelma u pogledu udaljavanja ljudi od rijeka, te je naglašena uloga i pozicija škola/profesora da učenike približe rijekama kroz osmišljene vannastavne aktivnosti koje će rezultirati posvajanju riječnih dionica od starne samih škola/učenika.
Drugog dana radionice upriličena je stručne eskurzija/obilazak dijela slivnog područja Neretve i Trebišnjice – podliv Trebižata. Sudionici su posjetili glavne turističke destinacije: vodopad Kravice, Koćušu, Peć mline, Agrotrurizam Marića Gaj, Mostarsko blato, Bunu, Binicu, donji tok rijeke Neretve, te se uvjerili u veliko bogastvo i mogućnosti višenamjenskog korištenja vodnog resursa u slivu.
Na kraju ove dvodnevne radionice, svi sudionici su iskazali visok stupanj tolerancije, uvažavajući sve različitosti, te spremnost i zalaganje da će kroz projektne aktivnosti u okviru projekta NERETVA – rijeka koja povezuje, doprinijeti boljem razumijevanju i unapređenju suživota i različitosti, te većem povezivanju ljudi i rijeka u cijelom slivnom području Neretve i Trebišnjice.
