LJUBUŠKI – Plodored je jedna od poljoprivrednih mjera koja je stara skoro koliko i sama poljoprivreda, nastala je kao rezultat dugogodišnjeg iskustva poljoprivrednika u smislu poboljšanja proizvodnje, odnosno većih i zdravstveno ispravnih poljoprivrednih plodina.
Ako jedno kulturu sijemo ili sadimo na istoj parceli kroz duljih niz godina (to se prvenstveno odnosi na ratarske i povrtne kulture) uviđamo da tijekom godina dolazi do smanjenosti prinosa i sve većeg napada bolesti i štetnika, jer treba naglasiti da štetnici i spore od gljiva prezimljuju uglavnom u tlu.
Ako jednu kulturu stalno zasijavamo ili sadimo na istom mjestu u tlu se sve više nagomilava broj štetnika ili spore gljiva koje uzrokuju pad prinosa i njegovu kvalitetu, pa su poljoprivrednici uočili da se izmjenom kultura ili plodoredom može ublažiti ova negativna pojava i time spriječiti negativni efekti.
Primjerice, ako je na jednoj parceli iz godine u godinu prisutan luk tada ćemo imati smanjeni urod te se javlja potreba da sljedeće godine zasijemo žitarice ili krumpir. Neke kulture su otpornije na ovu pojavu kao što su biljke iz porodice Solanaceae- krumpir, paradajz ili duhan u odnosu na neke druge povrtne ili ratarske biljke. Jedna od mjera što provodi Europska komisija nad ranim krompirom kod nas je i plodored pored drugih mjera. U manjoj mjeri to se odnosi i na višegodišnje nasade. Pored ove mjere postoje i druge mjere kao na primjer odmorenost tla, kada nakon intezivnog iskorištavanja tla kroz dulji niz godina postoji potreba vremenskog perioda, odnosno na dotičnoj parceli ne treba ništa sijati ili saditi kao bi se tlo odmorilo.
mr.sc. Branko Rogić / Radišići.ba
