Na današnji dan 1931. godine rođen je Karlo Rotim iz Gornjeg Graca, općina Široki Brijeg, od oca Ivana i majke Marte rođ. Čuljak, a da bi ga više približili široj čitateljskoj publici možemo ga slobodno okarakterizirati kao širokobriješkog Miljenka Smoju, najvećeg živućeg zapisničara svih važnih događaja i u Širokom Brijegu, pa i prostoru Herceg-Bosne.
Učiteljsku školu završio je 1954. u Mostaru, VŠP na odjelu hrvatskog jezika i povijesti 1962. u Mostaru, te Filozofski fakultet na odjelu pedagogije i psihologije 1976. u Sarajevu. Dužnost prosvjetnog djelatnika obnašao je kao učitelj u Dobrkovićima 1955./56. i u Gornjem Gracu 1956. – 1959., ravnatelja Škole učenika u privredi u Lištici 1960. – 1961., ravnatelja u školi na Kočerinu 1961. – 1973., nastavnika hrvatskog jezika u Osnovnoj školi na Kočerinu 1973.-1979., te pedagoga u Osnovnoj školi u Lištici i Širokom Brijegu od 1979. do 1993.
Kao prosvjetni djelatnik u javnosti se zalagao za poboljšanje materijalnog položaja školstva kako bi se unaprijedio odgoj i izobrazba.
U “Kulturnom životu” Beograd 1966. objavljena mu je diskusija sa Šestog kongresa SSRNJ u Beogradu na temu “Položaj školstva u Hercegovini” u kojoj je predložio da devize, koje djelatnici na privremenom radu u inozemstvu donose i za njih kupuju potrebnu robu, ostaju u općinama, koje su dužne školovati djecu, a ne da idu u savezni budžet, te da se savezni porez na promet duhana, koji je bio jedini i veliki, smanji i pretvori u općinski. Možda je to bio prvi, a i jedini prijedlog na tom skupu.
Nakon izlaska diskusije koju su građani zapadne Hercegovine s oduševljenjem čitali te poznanici Rotimu čestitali jedan je republički dužnosnik Karlu prigovorio pitajući ga da li zna što se financira iz saveznog budžeta na što mu je Rotim odgovorio kako se “vojska” ne mora financirati samo sa siromašne zapadne Hercegovine, jer se u njoj najviše proizvodio duhan, a većina ljudi radili u inozemstvu.
U 1968. vođene su predizborne aktivnosti za izbore koji su održani 1969. U većini zborova birača na području općine Lištice za republičkog zastupnika spominjalo se i ime Karla Rotima. Kako nije bio kadar općinskih vlasti, isključen je iz SKJ, a potom je razriješen dužnosti ravnatelja škole i drugih.
Kada je Rotim 1976. diplomirao pedagogiju i psihologiju na izvanrednom studiju u Sarajevu nije bio “podoban” za pedagoga u školi. Tek krajem 1979. dobio je “milost”. Tada se potpuno posvetio istraživačkoj djelatnosti na području odgoja i izobrazbe. U više pedagoških časopisa i listova objavio je preko 50 stručnih i znanstvenih radova.
Za promicanje odgojno-izobrazbene djelatnosti u praksi i teoriji od prosvjetnih organa dobio je više priznanja među kojima najveće republičko priznanje – Nagradu “Hasan Kikić” 1987. Osim stručnih i znanstvenih radova objavio je i desetak njiga: Unapređivanje odgojno-izobrazbenog rada, 1990., monografije Široki Brijeg, 1994. i Župa Mostarski gradac, 1995., te Obrana Herceg-Bosne 1,1997. i Obrana Herceg-Bosne 2, 1998…
OSTALI DOGAĐAJI NA DANAŠNJI DAN;
1934. – U Radišićima kod Ljubuškog rođen Veselko Koroman, ponajveći hrvatski živući književnik i povjesničar književnosti u BiH. Piše pjesme, romane, pripovjetke, eseje, putopise, književnu kritiku i sastavlja antologije.
Osnovnu školu je završio u obližnjem Ljubuškom, a srednju u Mostaru. Studirao je književnosti filozofiju u Sarajevu na Filozofskom fakultetu.
Uređivao je časopis Život od 1969. do 1972., a od 1995. do 1998. mostarskog tromjesečnika za kulturu, književnosti društvovne teme Osvit, zrcalnoga medija Društva hrvatskih književnika Herceg-Bosne. Istom je listu bio na čelu uredničkog vijeća do 17. siječnja 2007. godine.
Potpisnikom je Sarajevske deklaracije o hrvatskom jeziku od 28. siječnja 1971. godine. Dopisni je član HAZU. Članom je Društva hrvatskih književnika, Društvo hrvatskih književnika Herceg-Bosne, Udruženja književnika BiH, hrvatskog i bosanskohercegovačkog PEN-centra.
1952. – U mjestu Divoševici nedaleko od Slavonskog Broda rođen je Stjepan Spajić, legendarni predsjednik NK Hrvatski Dragovoljac, koji vuče korijene iz Gruda. Imao je suprugu i četvero djece. Spajić je imao problema sa zdravljem devet godina prije smrti koja ga je zatekla 21. kolovoza 2004. godine.
Spajić je bio dragovoljac Domovinskog rata gdje je zaslužio čin časnika, brigadira, u Hrvatskoj vojsci. Kontroverzni Spajić javnosti je poznat po svojim izjavama, a riječ “rođo” postala je sinonim za vlasnika Hrvatskog dragovoljca.
“Dao sam novac za pošteno suđenje, nisam nikog htio podmititi” – jedna je od legendarnih izjava Stjepana Spajića.
Izlizana fraza priskrbila mu je i nadimak koji, eto, govori kako je sve svoje poznanike i prijatelje smatrao rođacima, ali i predstavila Spajića kao čovjeka iz naroda, istinskog buntovnika koji je bez dlake na jeziku sipao kritike prema svemu i svakome ne razmišljajući pritom o posljedicama.
Kiseli krastavci i paprika “Spajić” njegovi su zaštitni proizvodi kojima je opskrbljivao Hrvatsku vojsku, istovremeno kada je to radio i bivši saborski zastupnik i pomoćnik ministra obrane, bagerist Ljubo Ćesić Rojs. Kasnije će sa Ljubom odgovarati za tri kaznena djela, među kojima i otpis tri milijuna kuna duga Hrvatskom dragovoljcu. Taj klub iz Novog Zagreba Rođo je deset godina prije svoje smrti, preimenovao ga u Hrvatski dragovoljac, iskristalizirao u pravi hrvatski klub u kojem igraju samo Hrvati, uveo ga u HNL i ispao iz nje, te za to vrijeme javno djelovao i počinio niz pogrešaka za koje je kasnije odgovarao, a sebi osigurao lik, djelo, pa i ovih nekoliko redaka.
Osim kao jedan od utemeljitelja HDZ-a te prvi predsjednik NK Hrvatski dragovoljac, Rođo će ostati poznat po mnogim medijskim nastupima, gostovanjima u televizijskim emisijama kao što su “Svlačionica”, “Noćna mora” i “Drugo lice”, mnogobrojnim duhovitim intervjuima u kojima je uvijek kritizirao javne osobe, govorio o nepravdama koje su počinjene u politici, domovini, sportu, nogometu, ali i o svojoj ljubavi prema svemu tome, ponajviše prema Hrvatskom dragovoljcu, klubu koji će bez Rođe morati znati opstati jer klub je zapravo Rođo.
[wpdevart_youtube width=”740″ height=”550″ autoplay=”0″ theme=”dark” loop_video=”1″ enable_fullscreen=”1″ show_related=”1″ show_popup=”0″ thumb_popup_width=”213″ thumb_popup_height=”128″ show_title=”1″ show_youtube_icon=”1″ show_annotations=”1″ show_progress_bar_color=”red” autohide_parameters=”1″ set_initial_volume=”false” initial_volume=”100″ disable_keyboard=”0″]IfohfeuYDfc[/wpdevart_youtube]
1991. – U Rasnu kod Širokog Brijega je otkriven Spomenik žrtvama rata i poraća, koji su podigli mještani ovog sela.
1992. – Zračni napad na Široki Brijeg – poginulo šest osoba, među njima i jedno dijete. Sa dvije zrakoplovne rakete pogođena i tvornica obuće “Lišto” kojoj je nanesena šteta od 30 tisuća DEM.
[wpdevart_youtube width=”740″ height=”550″ autoplay=”0″ theme=”dark” loop_video=”0″ enable_fullscreen=”1″ show_related=”1″ show_popup=”0″ thumb_popup_width=”213″ thumb_popup_height=”128″ show_title=”1″ show_youtube_icon=”1″ show_annotations=”1″ show_progress_bar_color=”red” autohide_parameters=”1″ set_initial_volume=”false” initial_volume=”100″ disable_keyboard=”0″]bDdF7MYenuI[/wpdevart_youtube]
2000. – Ljubo Ćesić Rojs u Ljubuškom kazao da je u Domovinskom ratu od ukupnog broja poginulih 63 posto rođenih na prostorima BiH što ne odgovara onima koji bh Hrvate ogovaraju i žele hrvatsku državu baciti na koljena.
Pripremio: Danijel Ivanković
NAPOMENA: Poštovani čitatelji portala SirokiBrijeg.info ovim putem naglašavamo kako i svi Vi možete sudjelovati u kreiranju rubrike“Vremeplov ZHŽ-a”, pa Vas stoga pozivamo da na mail: vremeplovzhz@sirokibrijeg.info šaljete tekstove/informacije, kao i fotografije za koje vjerujete da bi mogle biti zanimljive pri kreiranju rubrike, a sve ono najzanimljivije što pošaljete vrlo rado ćemo iskoristiti da osvježimo i obogatimo ovu rubriku.
