Na današnji dan 1991. godine dogodilo se zaustavljanje tenkova JNA u Pologu između Mostara i Širokog Brijega.
Tada su Hrvati Širokog Brijega i drugih hercegovačkih mjesta zaustavili prepriječenim kamionima na dužini od nekoliko kilometara i nenaouružanim ljudstvom tenkovsku kolonu Jugoslavenske Narodne Armije u mjestu Polog koje se nalazi između Mostara i Širokog Brijega. Za hrvatski narod bila je to prekretnica koja je pokazala da se samoorganiziranjem osigurava vlastiti opstanak.
Hrvatski civili tada su spriječili u Pologu blokadom ceste kolonu od preko 100 tenkova i oklopnih vozila koja je krenula iz mostarske vojarne upućena zauzeti položaje u zapadnoj Hercegovini i dijelu južne Hrvatske.
JNA je tada tvrdila da se radi o “redovnoj vojnoj vježbi i manevru” no Hrvati su shvatili da je postrojba bila pripravna za oružanu borbu.
Zahtjev hrvatskih prosvjednika bio je povratak u vojarnu iz koje su došli.
Pregovore sa zapovjednikom mostarskog garnizona JNA pokovnikom Milojkom Pantelićem započeli su tada predsjednik općine Široki Brijeg Anđelko Mikulić, gvardijan fra Mladen i Jure Skoko.
Prosvjednicima na barikadi s vremenom se solidariziralo i pridruživalo sve i više Hrvata iz Mostara, Gruda, Posušja, Ljubuškog, Imotskog… i dr. Lokalnim čelnicima i fratrima je uspjelo oržati disciplinu među prosvjednicima.
Vojno zapovjedništvo iz Beograda u više navrata je naredilo prolazak kolone.
JNA je pokušala dostaviti jedinici bojne otrove i zaštitne maske za proboj barikade u konvoju koji je trebao dovesti hranu. Međutim taj pokušaj je propao. Širokobriješke su žene pripremile hranu i napitke za vojnike JNA, koji su tada bili uglavno ročnici iz raznih bivših republika tadašnje SFRJ.
Događaj je tada izazvao veliku međunarodnu medijsku pozornost.
2012. snimljen je dugometražni dokumentarni film Tri Dana (dokumentarni film) koji prikazuje događaje 7., 8. i 9. svibnja 1991. u mjestu Polog.
Već godinama tradicionalno u spomenu na ovaj dan trči se i mini maraton na relaciji Polog-Široki Brijeg.
OSTALI DOGAĐAJI NA DANAŠNJI DAN;
1954. – Rođen fra Ljubo Čutura, član Hercegovačke franjevačke provincije i župni vikar na Kočerinu gdje je preminuo 2013. godine.
Rođen je u Rastovači, župa Posušje. Pučku školu je pohađao u Posušju. Klasičnu gimnaziju je završio u Dubrovniku. U franjevački novicijat je stupio na Humcu 1973. Svečane zavjete je dao u Širokome Brijegu 1980. Red đakonata je primio u Augsburgu 1981. Za svećenika je zaređen 1982. u Augsburgu, te je iste godine mladu misu proslavio u rodnoj župi u Posušju.
Službovao je šest godina kao župni vikar u Širokome Brijegu s posebnom brigom za podružnu crkvu na Uzarićima. Bio je jednu godinu župni vikar u Mostaru. Službu župnika u Posuškome Gracu vrši od 1989. do 2000. godine. Bio je duvanjski gvardijan od 2000. do 2007.
Smrt ga je zatekla na službi župnoga vikara na Kočerinu gdje je djelovao posljednjih šest godina. Fra Ljubo se isticao marljivim radom u župama svoga službovanja. Gradio je bliske odnose s vjernicima koje je uključivao u potrebe župne zajednice. Bio je brižljivi voditelj gradnji i obnove crkava, samostana, župnih kuća, kapelica i mrtvačnica.
Za života je izgradio, obnovio ili dovršio radove na nekoliko crkava. Istaknuo se oko gradnje franjevačkoga samostana u Tomislavgradu. Šesnaest godina angažirao se na okupljanju duhovnih zvanja posuškoga kraja o čemu svjedoči i knjiga kojoj je bio suautor. Javnosti je bio poznat i kao odličan malonogometni hakler.
1989. – Preminuo fra Gracijan Raspudić (rođen u Lipnu kod Ljubuškog 1911. godine), jedan od poznatijih i kontroverznijih hrvatskih pisaca u egzilu. Studirao filozofiju u Beču, doktorirao teologiju u Lyonu. Radio većinom kao svećenik i pedagog, u Njemačkoj, Italiji, Španjolskoj i Sjedinjenim Američkim Državama.
Bio je i urednikom Hrvatskoga katoličkog glasnika u Chicagu. Jednim je od potpisnika Apela hrvatskih književnika i pisaca u emigraciji od 30. travnja 1967. godine. Do 1990. bio je na posebnoj potjernici saveznoga SUP-a.
Raspudić i fra Ljudevit Rupčić su autori su prvog prijevoda Novoga zavjeta poslije rata na hrvatski jezik; prijevod je objavljen Sarajevu i Mostaru 1960., a u tisak ga je „progurao“ fra Karlo Karin.
2010. – U dvorani Franjevačkog samostana na Humcu u Ljubuškom održan je znanstveni simpozij o temi BiH u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, koji je organiziralo Ministarstvo obrazovanja, znanosti, kulture i sporta ZHŽ-a.
U dva dana obrađeno je 15 tema, a među izlagačima je bilo uglednih povjesničara iz BiH i Hrvatske. Među ostalim govorili su dr. sc. Mario Jareb i dr. sc. Zdravko Dizdar s Hrvatskog instituta za povijest, dr. sc. Josip Jurčević, prof. dr. Anđelko Mijatović, dr. fra Robert Jolić, mr sc. Marija Naletilić, prof. dr. fra Andrija Nikić i drugi.
Teme su bile zanimljive, neke i intrigantne i poučne, imajući u vidu sadašnji državni okvir i uređenje BiH i međusobne odnose triju naroda.
Kroz odabir tema pokušava se ukazati na činjenično stanje, na razmišljanje samih muslimana, odnosno Bošnjaka, njihov odnos na početku prema NDH i promjenu tog odnosa kako je rat odmicao dalje, na što su najvećim dijelom utjecali četnički pokolji muslimanskog stanovništva i nakon toga nesposobnost hrvatskih vlasti da muslimane i njihova sela, kao i katolička, zaštite od četničkih napada, koji su u BiH počeli i prije nego se dogodilo proglašenje NDH. Pokušavamo ukazati i na odnos hrvatskih vlasti prema Srbima u Bosni i Hercegovini i obrnuto, Srba prema prije svega Banovini Hrvatskoj, a zatim prema NDH” – kazao je prof. povijesti Vjekoslav Čamber i u to vrijeme ministar obrazovanja, znanosti, kulture i sporta Zapadnohercegovačke županije.
Pripremio: Danijel Ivanković
NAPOMENA: Poštovani čitatelji portala SirokiBrijeg.info ovim putem naglašavamo kako i svi Vi možete sudjelovati u kreiranju rubrike“Vremeplov ZHŽ-a”, pa Vas stoga pozivamo da na mail: vremeplovzhz@sirokibrijeg.info šaljete tekstove/informacije, kao i fotografije za koje vjerujete da bi mogle biti zanimljive pri kreiranju rubrike, a sve ono najzanimljivije što pošaljete vrlo rado ćemo iskoristiti da osvježimo i obogatimo ovu rubriku.
