Kočerin je na današnji dan 2004. godine bio domaćin jubilarne 20-te “Zlatne Harfe”.
Inače, negdašnji kočerinski župnik fra Mićo Pinjuh je bio začetnik godišnjih susreta koji su prvi put održani 1984. godine, a nastupili su tada zborovi iz Širokog Brijega, Mostara, Čitluka i Kočerina.
OSTALI DOGAĐAJI NA DANAŠNJI DAN;
1913. – Rođen fra Dionizije Lasić u Uzarićima kod Širokog Brijega. Pučku školu i gimnaziju završio je na Širokom Brijegu. U Franjevački red stupio je 6. kolovoza 1932. godine, a filozofiju i teologiju studirao u Mostaru i Schwazu (Austrija). Za svećenika je zaređen 23. svibnja 1937. godine u Mostaru.
Odmah nakon ređenja odlazi u Schwaz, gdje je dovršio posljednju godinu teologije. Nakon toga (1938.) Zajednica ga šalje u Rim na franjevačko učilište Antonianum na postdiplomski studij duhovnosti. Nakon dvije godine vraća se u Domovinu te kao župni pomoćnik djeluje na Kočerinu.
U svibnju 1941. opet je u Rimu, gdje dvije godine kasnije stječe akademski naslov doktora teologije (1943.). Po povratku u Provinciju imenovan je odgojiteljem franjevačkih studenata u Mostaru. Godine 1945. napušta Domovinu bježeći pred komunističkim nasiljem. Odlazi u Rim, gdje je do 1948. bio duhovnikom studenata teologije na sveučilištu Antonianum. Nakon što su hrvatski franjevci pod vodstvom fra Dominika Mandića osnovali malo sjemenište za hrvatsku izbjegličku djecu u Grottamare (Italija) fra Dionizije je bio njihov odgojitelj i učitelj (1948.-1950.).
Sličnu službu obavlja godinu dana u Sassoferrati (Italija), do rujna 1951. Tada je imenovan profesorom duhovnog bogoslovlja i morala na sveu…ilištu Antonianum u Rimu. Na toj službi ostaje do 1974. godine.
U to vrijeme (14. ožujka 1972.). fra Dionizije je jedan od osnivača izdavačke kuće ZIRAL (Zajednica izdanja Ranjeni labud). U Ameriku je stigao 29. srpnja 1974. godine. Nakon godinu dana ponovno se vratio u Rim na isto sveučilište. Godine 1975. opet je u Americi. Imenovan je suurednikom hrvatskog tjednika Danica te upraviteljem franjevačkih izdanja i Hrvatskog etničkog instituta. Kao upravitelj ZIRAL-a (1972.-1995.) fra Dionizije je za tisak pripremio i izdao 52 knjige, a još devet je imao u pripremi.
Bio je ravnatelj mjesečnika Hrvatski katolički glasnik(1975.-1977.) te godišnjaka Hrvatski kalendar (1977.,1978. i 1986.). Fra Dionizije je godinama radio na prikupljanju i proučavanju grape o ukrasnim pleterima. Taj rad je pretvorio u svoje kapitalno djelo Pleterni ukras. God. 1995. vratio se u Domovinu. Umro je u Zagrebu 27. studenog 1997. godine. Pokopan je na Širokom Brijegu.
1960. – Osnovano Trgovačko poduzeće “Napredak” u Širokom Brijegu izdvajanjem trgovine na malo iz TP “Obnova”.
2002. – Nakon “jakih” igrača Kljuića, Zubaka i Prlića, sada su nas napustila i trojica parlamentarnih zastupnika Titan, Vukić i Amidžić. Oni su čak osnovali i novu stranku Hrvatsku demokratsku uniju. Nejasna je pozicija Mariofila Ljubića, a spominju se čak i nezadovoljnici okupljeni oko Josipa Merdže. No, nisam siguran kako su HDZ napustile sve “prodane duše” -kazao je v.d. predsjednika HDZ-a BiH Bariša Čolak.
2003. – U organizaciji Zaklade Konrad Adenauer i Direkcije za europske integracije, u Širokom Brijegu održan je okrugli stol o temi Ekonomija između teorije i prakse: Razvoj poduzetništva u BiH na kojemu su sudjelovali ekonomski stručnjaci, gospodarstvenici iz cijele države, predstavnici svih razina vlasti kao i međunarodne zajednice.
“Zaklada nastoji dovesti privatne poduzetnike u BiH za zajednički stol kako bi razgovarali s predstavnicima vlasti jer su mala i srednja poduzeća osovina razvoja u BiH i potrebno im je partnerstvo s državom kako bi se mogli razvijati” – izjavila je direktorica Zaklade dr. Caroline Hornstein.
Mladen Ivanković Lijanović, koji je kao predstavnik Lijanovića, najjače proizvodne tvrtke u širokobriješkoj općini i u županiji, bio gost predavač, istaknuo je niz problema koje pritišću mesoprerađivačku industriju, ali i mnoge druge gospodarske grane, a vezani su za potpisane ugovore o slobodnoj trgovini, lošu vanjskotrgovinsku politiku BiH, kao i za nepostojanje snažnijih poticaja za poljoprivredu.
Ivanković je kazao, a što su i drugi sudionici potvrdili svojim primjerima, da je danas isplatljivije proizvoditi u nekoj drugoj državi i taj proizvod prodavati u BiH nego proizvoditi u BiH i takav proizvod prodavati na domaćem tržištu, što je jedan apsurd kakav ne postoji nigdje na svijetu.
Pripremio: Danijel Ivanković
NAPOMENA: Poštovani čitatelji portala SirokiBrijeg.info ovim putem naglašavamo kako i svi Vi možete sudjelovati u kreiranju rubrike“Vremeplov ZHŽ-a”, pa Vas stoga pozivamo da na mail: vremeplovzhz@sirokibrijeg.info šaljete tekstove/informacije, kao i fotografije za koje vjerujete da bi mogle biti zanimljive pri kreiranju rubrike, a sve ono najzanimljivije što pošaljete vrlo rado ćemo iskoristiti da osvježimo i obogatimo ovu rubriku.
