Brojni su načini na koje je internet promijenio naše živote, a vjerojatno jedan od najznačajnijih jest dostupnost informacija te nam je danas ‘cjelokupno znanja svijeta’ dostupno samo s nekoliko klikova mišem, odnosno s nekoliko dodira prstom po ekranu pametnog telefona ili tableta. Važnost dostupnosti i pronalaženja informacija brzo su prepoznali osnivači Googlea koji su krajem devedesetih pokrenuli tražilicu koja nam je omogućila pronalaženje upravo onih informacija koje nas zanimaju. Iako je sama tražilica bila besplatna, Googleovci su se obogatili iskorištavanjem podataka korisnika njihove tražilice kojima se tijekom pretraživanja prikazuju reklame. Dok su se neki, omogućivši ljudima pronalaženje svih informacija na internetu koje ih zanimaju obogatili, nekim drugima profit nije bio na prvom mjestu te je ljudima poput Jimmya Walesa i Larrya Sangera jedini cilj bio omogućiti ljudima pristup svim informacijama i znanju.

Njih dvojica prije točno petnaest godina osnovali su Wikipediju, internetsku enciklopediju koja je svima dostupna potpuno besplatno, a malo više od dvije godine nakon toga pokrenuta je i inačica Wikipedije na hrvatskom jeziku. Ovaj internetski izvor znanja, kako često nazivaju Wikipediju, danas ima više od 37 milijuna članaka koji su objavljeni na gotovo 300 jezika, a financira se isključivo donacijama (na Wikipediji nema reklama). Wales je često znao govoriti kako niti u jednom trenutku nije požalio što je održao Wikipediju besplatnom, dok su brojni internetski inovatori tijekom svih ovih godina okrenuli milijarde dolara, a ovu internetsku enciklopediju namjerava i u budućnosti održati besplatnom. Wikipedija je danas jedna od najpopularnijih i najposjećenijih internetskih stranica na svijetu (prema podacima iz prošle godine to je sedma najposjećenija stranica) te je za mnoge korisnike upravo ova enciklopedija prvo online odredište prilikom pretraživanja interneta.

Najveća prednost, ali prema nekima i najveća mana Wikipedije jest mogućnost slobodnog uređivanja sadržaja, odnosno svi korisnici mogu unositi i mijenjati informacije čime se omogućuje upisivanje velike količine sadržaja, no zbog takvog načina uređivanja bez nadzora uvijek postoji mogućnost upisivanja netočnih podataka. Kako bi se izbjeglo upisivanje netočnih podataka, iz Wikipedije pozivaju sve korisnike koji sudjeluju u uređivanju da se pridržavaju pet osnovnih stupova ove enciklopedije.

Prema prvom stupu, Wikipedija je enciklopedija koja uključuje elemente općih enciklopedija, specijaliziranih enciklopedija i časopisa te nije mjesto na kojem će korisnici iznositi svoja mišljenja i rezultate vlastitih istraživanja, već moraju težiti točnosti. Drugi stup je nepristrano gledište, što znači da se prilikom upisivanja i uređivanja sadržaja teži člancima koji ne zastupaju niti jednu pojedinačnu točku ili stranu gledišta, što podrazumijeva navođenje provjerljivih i mjerodavnih izvora kad god je moguće, naročito u kontroverznim temama. U trećem pravilu stoji kako je Wikipedija slobodan sadržaj koji svatko može uređivati, četvrto se odnosi na pravila ponašanja (poziva se na poštovanje drugih korisnika i urednika, kulturu u komunikaciji, izbjegavanje osobnih napada i pretjeranih rasprava itd.), a u posljednjem se navodi kako Wikipedija nema čvrsta pravila osim ovih pet općih principa te se korisnike potiče na odvažnost pri uređivanju, premještanju i mijenjanju članaka.

Ipak, bez obzira na ova pravila, korisnici trebaju biti oprezni prilikom korištenja sadržaja iz Wikipedije, a to se često odnosi na npr. medicinske članke jer je jedno ranije istraživanje pokazalo kako veliki broj takvih članaka objavljenih na Wikipediji sadrži (djelomično) netočne informacije.

Kontinuirana nastojanja za objavljivanjem točnih informacija i sadržaja nije jedini problem s kojim će se ova enciklopedija i dalje suočavati u budućnosti te u Wikimediji, neprofitnoj organizaciji koja upravlja Wikipedijom, kao jedan od problema navode i nedovoljan broj žena koje rade za njih te žene čine samo 15 posto ‘zajednice’, kako se kolektivno nazivaju osobe koje dobrovoljno doprinose internetskoj enciklopediji. Planovi za budućnost ove online enciklopedije uključuju i širenje utjecaja na populaciju u zemljama u razvoju u kojima broj internetskih korisnika raste velikom brzinom te povećanje fokusa na mobilne proizvode. “Moramo posvetiti mnogo pažnje našoj mobilnoj aplikaciji i zajamčiti da bude kvalitetna kako bi nam i pristup s mobitela bio dobar”, napomenuo je Wales.

Hina