POSUŠJE – Ovoga ljeta Posušani su obilježili 200. godišnjicu rođenja fra Petra Bakule, desetu godišnjicu smrti književnika Ivana Ićana Ramljaka te se prisjetili i slavnog fra Grge Martića u povodu 111. obljetnice njegove smrti. Fra Grgo Martić rođen je 24. siječnja 1822. godine u Rastovači kod Posušja. Ovaj franjevac bio je sakupljač narodnih pjesama, pjesnik, preporodni književnik, kulturni i politički djelatnik.
Fra Grgo potječe iz siromašne obitelji. Za svećenika je zaređen na Božić 1844. godine, a kao svećenik je djelovao oko tri godine u Kreševu, zatim kao kapelan u Osovi kod Žepča, te kao župnik u Sarajevu u dva navrata, između 1851. i 1879. godine Fra Grgo se, osim kao svećenik, istaknuo u književnom i prosvjetnom radu te političkom djelovanju.
Vrlo bistar i marljiv
Fra Grgo je bio vrlo bistar i marljiv te je, uz svoj materinski jezik, govorio latinski, talijanski, francuski, turski, mađarski i njemački, a razumijevao i neke druge jezike. Danas se spominje uglavnom kao književnik. Književnim radom bavio se punih šezdeset godina, ispjevao je više od sto tisuća stihova, što ga čini najplodnijim književnikom u BiH u 19. stoljeću. Bavio se i prikupljanjem narodnih umotvorina, a zajedno s fra Ivanom Franjom Jukićem, sakupio je i pripremio zbirku “Narodne pjesme bosanske i hercegovačke” koja je izdana u Osijeku 1858. godine. Posjetili smo fra Grgino rodno mjesto gdje su još očuvane stare kamene kuće iz njegova doba, a Rastovčani su mu podigli spomen-križ na mjestu njegove rodne kuće.
Svi znaju za fra Grgu
– I mi mladi prisjećamo se našega fra Grge kojega svi cijene. I stariji i mladi spominju ga i po nazivu glavne ulice u Posušju, Gimnaziji koja nosi njegovo ime, trgu i spomeniku ispod stare crkve, ispričao nam je svoju kratku priču mali Rastovčanin Marin Martić, a susjedi su ponosni na svoga Grgu, kao i svi drugi. Fra Grgo Martić preminuo je 30. kolovoza 1905. godine u Kreševu. Pokopan je u kreševskom groblju Ograđe, a u Franjevačkom samostanu sačuvana je soba u kojoj je živio, s njegovim osobnim stvarima, rukopisima njegovih djela, odlikovanjima i drugim simbolima njegova rada i vremena u kojem je živio.
Pero Crnogorac/ Vecernji.ba
