Nova istraživanja Ujedinjenih nacija pokazala su da svjetska populacija sve više migrira iz ruralnih u urbana područja. Podaci pokazuju da će do 2030. godine u urbanim svjetskim centrima živjeti blizu 5 bilijuna ljudi. Ali u procesu ekonomskog razvoja moderni gradovi se susreću sa nekoliko izazova. Urbanizacija 21. stoljeća vodi do masovnog širenja infrastrukture i velike potrošnje energije. Trenutno veliki gradovi konzumiraju dvije trećine svjetske energije i odgovorni su za 70 posto globalne emisije stakleničkih plinova.

Velika zagušenost prometom, povećanje emisije stakleničkih plinova ugrožavaju čist okoliš, ali i zdravlje građana. Upotreba privatnih motornih vozila konstantno raste, pogotovo u zemljama u razvoju. Povećanje broja polovnih automobila koji se mogu kupiti po jeftinim cijenama, povećanje razdaljine koju pojedinac mora preći da bi stigao na posao, kao i neadekvatan sistem javnog prevoza, su najveći faktori koji doprinose zagušenju gradskog prometa. Nastojanja da se rješavaju problemi povećane potražnje za prevozom imaju tendenciju da se više fokusiraju na širenje kapaciteta puteva i javnog transporta, ali se u dugoročnom periodu ispostavlja da se samo povećava broj vozila na putevima, što u konačnici znači gušći promet i veću koncentraciju CO2 u zraku.

Stručnjaci najvećeg projekta energijske efikasnosti u Bosni i Hercegovini BEEP (Bosnia Energy Efficient Project) upozoravaju na navedene probleme urbanih centara, ali i predlažu rješenja u obliku implementacije koraka koji bi omogućili zdraviji okoliš i energijski efikasan grad. Takvi gradovi zahtijevaju preokret u pravilnom korištenju svojih površina i kvalitetno planiranje transporta. Navedeni problemi mogu se riješiti implementacijom mjera poput poboljšanja javnog prijevoza, promocijom korištenja bicikala ili hodanja, kao i razvijanjem infrastrukture grada u kojem bi se minimizirala upotreba automobila.

Aktivnosti koje bi mogle primjenjivati gradske vlasti bi se primarno fokusirale na reduciranje upotrebe motornih vozila. Potrebno je odvratiti vlasnike automobila od njihovog korištenja mjerama poput: zabrane prilaza automobilom u određenim dijelovima grada, povećanje cijena parkiranja u centru, reduciranje mjesta za parkiranje, označavanje određenih dijelova grada kao “zona za pješake” itd. Također su neophodne investicije u reguliranje javnog prijevoza, kao i u kvalitetniju infrastrukturu pješačkih i biciklističkih zona. Dodatne aktivnosti bi se pokrenule s ciljem reduciranja negativnih efekata ispušnih plinova iz automobila, usmjeravanju na potenciranje korištenja električnih automobila ili korištenje kvalitetnijih goriva. U procesu primjene mjera energijske efikasnosti u razvoju gradova, također se uključuju mjere adekvatnog planiranja gradnje dijelova grada koji bi posjedovali sve potrebno za život u krugu jednog naselja, od objekata za stanovanje i kupovinu, preko obrazovnih i zdravstvenih ustanova.

Kombinacija odlično razvijenog gradskog javnog prijevoza i niza efektiva za regulacijuprometa pomogla je Singapuru da postane jedan od energijski najefikasnijih gradova na svijetu. Singapur ima odličan sveobuhvatni pristup planiranju urbanog transporta koji uključuje jake restrikcije vezane za vlasništvo i upotrebu automobila. U gradu je razvijen sistem stanica javnog transporta koje su dostupne na svakom koraku, kao i sistem taxi usluga koji nude prijevoz po izuzetno pristupačnim cijenama.

Za energijski efikasnije i zdravije bh. gradove budućnosti, važno je kreirati sistematičan i kompletan pristup razvoju infrastrukture prometa. Razvijanje grada u održivi energijski efikasni urbani centar je kompleksan zadatak, ali prema mišljenjima stručnjaka energijske efikasnosti može se ostvariti kroz jasne vizije, čvrsto upravljanje i jake državne institucije. Zbog toga je važno investirati u projekte energijske efikasnosti ne samo na državnoj razini, već i na razini jedinica lokalne i regionalne samouprave. Također je potrebno da predstavnici državnih institucija kreiraju i provode poticajne mjere za građane kako bi ostvarili mogućnost kupovine ekološki prihvatljivih vozila. Iz BEEP-a naglašavaju da bi cilj ovakvih mjera bio uvođenje “čistijeg, tj. okolišno prihvatljivijeg” transporta u BiH, što je suglasno sa europskim ciljevima o povećanju energijske efikasnosti i smanjenju emisija stakleničkih plinova.

SirokiBrijeg.info