Zdenko Ćosić: Nastavljamo sa stvaranjem preduvjeta za gospodarski razvoj ŽZH

Premijer Županije Zapadnohercegovačke Zdenko Ćosić u intervjuu za Dnevni list govori o prioritetima rada nove Vlade u razdoblju koje je pred nama, uspjesima iz proteklih godina, reformskim procesima koje treba nastaviti provoditi kao i izazovima s kojima se treba suočiti.

Zapadno-hercegovačka županija prva je dobila Vladu, a politička stabilnost koja se očituje na tom prostoru pridonosi i stvara uvjete za snažniji gospodarski razvoj koji se iz godine u godinu potvrđuje u brojnim ekonomskim parametrima koji pokazuju kako je ZHŽ trenutno na drugom mjestu u Federaciji po razvijenosti. Unatoč brojnim izazovima s kojima se suočavaju, ističe kako je županije vitalna, a pomaci se, između ostalog, mogu vidjeti i kroz proračun koji je nedavno usvojen na Skupštini.

U njemu su povećana određena izdvajanja, a posebice u kontekstu potpore poljoprivrednoj proizvodnji i ruralnom razvoju. Upravo se kroz daljnji razvoj krije i ključ rješavanja gospodarske situacije s konačnim ciljem-stvaranjem što povoljnijih uvjeta za život kojima će se stati u kraj negativnim demografskim trendovima. Govoreći o odnosu viših razina vlasti, premijer Ćosić je ponovio kako je županija i dalje diskriminirana kroz ovakav sustav raspodjele prihoda od PDV-a.

U kojoj mjeri politička stabilnost stvara preduvjete za snažniji gospodarski razvoj županije te možete li se osvrnuti na trenutne pokazatelje kada je riječ o poziciji Županije Zapadnohercegovačke?

-Politička stabilnost je preduvjet za stvaranje jedne povoljnih uvjeta za gospodarski razvoj, ta politička stabilnost u Županiji Zapadnohercegovačkoj također pogoduje uspješnom razvoju poduzetništva. Poznato je kako je naša županija u tom smislu dosta vitalna, po goloj statistici iz godine u godini zauzimamo drugo mjesto po razvijenosti u Federaciji.

Na prvom je mjestu je logično Sarajevska županija zahvaljujući kojekakvim zakonskim preferencijama i privilegijama koje imaju. Drugi preduvjet čine sposobnosti i kapaciteti vlasti da stvaraju to pozitivno okružje te otklanjaju kojekakve administrativne prepreke. U tom smislu mi imamo pristup lokalnom i regionalnom razvoju u smislu donošenja strateških odluka i akcijskih planova. Tako da, naši poduzetnici i svi zainteresirani mogu znati što ih tu očekuje.

Skupština je nedavno usvojila proračun za ovu godinu i u kojem je vidljiv niz pomaka, počevši od povećanih naknada pa to poticaja za poljoprivrednu proizvodnju. Možete li se osvrnuti na ključne mjere koje se planiraju?

-Bez obzira na ovu razvijenost o kojom smo govorili, još je uvijek veliki broj nezaposlenih, a posljedično tomu imamo i ljude koji su u poziciji socijalnih potreba. Kao vlast moramo o tomu voditi računa i zato smo u proračunu predvidjeli zadržati tu razinu socijalnih davanja jer je i to jedan od preduvjeta za bolji život u našoj županiji te smo i proširili neke od socijalnih mjera. Ali smo paralelno s tim proširili, u financijskom smislu, poticaje; tu prije svega mislim na poticaje u poljoprivredi i ruralnom razvoju. Ipak smo pretežito ruralna sredina i vrlo je bitno planirati taj ruralni razvoj, a za to su potrebna sredstva. A poljoprivredu, koja je naš potencijal, usmjeravati ka tržišnom gospodarenju i stvaranju obiteljskih gospodarstava.

Kako riješiti one izazove koji su još uvijek prisutni te kako u konačnici zaustaviti negativne trendove odlaska, a posebice mladih ljudi?

-Jedini način je u razvoju, jer samim razvojem otvaraju se nova radna mjesta. Dakle, stvaranje preduvjeta da se ovdje može pristojno živjeti, ali je bitna i prezentacija stanja.

Ne smijemo podleći pesimizmu koji se ponekada neopravdano širi, isto kao što se ponekada širi i idilična slika o zemljama koje su u potrebi radne snage. Nije to uvijek tako idilično, svatko tko je bio i okusio zna da to nije tako. Ali, danas su ljudi na otvorenom tržištu, imaju slobodu kretanja, a pogotovo stanovništvo naše županije jer su svi građani EU-a.

Naše je pak da im osiguravamo što povoljnije uvjete za život ovdje. Ljudi prije ili kasnije najradije žive tamo gdje su rođeni.

Kakav je odnos drugih viših razina vlasti prema županijama, konkretno Sarajeva prema hrvatskim prostorima u BiH, a posebice kada je riječ o gospodarstvu?

-Nama nedostaju politike i strategije koje u normalnim zemljama donose države. Zato mi kao županija moramo preuzimati i ne možemo čekati da se sve normalizira kako bismo mogli funkcionirati kao normalna država-kada takvi nismo. Ponavljamo da smo kroz ovakav sustav raspodjele prihoda od PDV-a diskriminirani i to ćemo stalno ponavljati dok se ne ispravi.

Dario Pušić / Dnevni list