Izmjene i dopune federalnog Zakona o transplantaciji organa i tkiva u svrhu liječenja, ni pet mjeseci od usvajanja, nisu zaživjele u praksi, izjavio je Feni predsjednik Udruge dijaliziranih i transplantiranih bolesnika Federacije BiH Tomislav Žuljević, koji ističe da “očito ne postoji interes da se proces transplantacija pokrene s mrtve točke”.

– Nalazimo se u bezizlaznoj situaciji i više ne znamo na koja vrata pokucati. Došli smo u začarani krug u kojem se prebacuje odgovornost s jedne na drugu instancu i, nažalost, ostvarilo se onoga čega smo se bojavali, a to je da se Zakon, na kojem smo toliko insistirali, ne primjenjuje – ističe Žuljević.

Podsjećajući kako je spomenuti zakon, među ostalim, uveo tzv. pretpostavljeni pristanak za doniranje organa, što znači da su svi građani, uz pristanak obitelji, potencijalni donori, ukoliko se tijekom života pisanim putem ne izjasne protiv toga, Žuljević naglašava da bolnice imaju koordinatore za transplantaciju, ali da se ne radi dovoljno.

– Koordinatori su imenovani na prijedlog menadžmenta bolnica te bi za svoj rad trebali odgovarati onima koji su ih postavili na te pozicije. Ukoliko je neki direktor bolnice imenovao koordinatora za transplantaciju, a on za pola godine nije imao rezultate, naravno da mora nešto poduzeti – dodaje Žuljević.

Po njegovim riječima, Udruga je zatražila i podatke o tome što se događa s registrima nedarivatelja organa, koji su također predviđeni Zakonom, a dobila je odgovor da će resorni županijski ministri dobiti neophodne obrasce, koje će potom proslijediti liječnicima opće prakse.

– Sve to ide sporo i postoji problem tko će obrađivati pacijente i čija je to nadležnost. Na kraju se sve ponovno svodi na pacijente, da kucamo na vrata bolnica, tražimo sastanak s menadžmentima i vršimo pritisak na koordinatore. Ne znam samo dokle tako, jer ispada da pacijenti još samo trebaju ući u operacijske dvorane i početi raditi transplantacije – ocjenjuje Žuljević.

Kako je kazao, problem često predstavlja što županije ne poštuju, odnosno ignoriraju propise koje donosi Federacija BiH.

– Malo nam treba za napredak i samo da se ljudi pokrenu s mjesta imali bismo duplo više transplantacija od trenutnih 20-ak godišnje. Nismo nepismeni, imamo stručnjake, transplantacije radimo posljednjih 20 godina, i ne vidim razloga zašto se ne bi povećao njihov broj – ustvrdio je Žuljević, dodavši kako je za hemodijalizu godišnje Federaciji BiH potrebno oko 36 milijuna maraka.

Kada je, pak, riječ o osviještenosti građana o važnosti doniranja organa i transplantacija, Žuljević naglašava da se situacija promijenila i da to više nije tabu tema.

– Stalno nam na sastancima govore kako i dalje nije dovoljno razvijena svijest građana. Međutim, to nije točno, jer smo radom Udruge, revitalizacijom Donorske mreže i angažmanom medija, postigli da ljudi postanu svjesni koliko su doniranje i transplantacija važni. Dakle, ta neinformiranost nam ne smije biti izgovor jer doniranje više nije tabu tema kao što je to nekad bila – zaključio je predsjednik Udruge dijaliziranih i transplantiranih bolesnika Federacije BiH.

Fena