Vinko Topić i Široki Brijeg 19. stoljeća

Široki Brijeg lijepi je gradić u Zapadnoj Hercegovini.

Poznat je po gimnaziji koja ovih dana slavi stotu godišnjicu, a svojevremeno je bila jedna od najprepoznatljivijih u Jugoslaviji. Ovaj grad ima izuzetno uspješne gospodarstvenike, kulturnjake, sportske kolektive…

Jedne prilike dio uprave NK Široki Brijeg bio je u posjeti Njemačkoj gdje su ih primili ljudi iz tamošnjeg nogometnog saveza. Nakon upita o tomu koliko grad ima stanovnika, došlo je do malog nesporazuma, naime, njemačkim čelnicima nije bilo jasno da cijeli grad ima oko 30 tisuća stanovnika. Pomislili su da je to kapacitet stadiona, kad su shvatili da je to cjelokupan broj stanovnika ostali su iznenađeni iznimnim sportskim uspjesima malenog diva s Pecare.

Ovo je samo mala crtica o tomu koliko je grad Široki uspješan grad. Zaista, iako to na prvu ne izgleda tako, dovoljno bi bilo doći u Široki Brijeg u vrijeme kad se održava MFF ili WHF pa ćete se uvjeriti da Široki ne baštini samo sportske uspjehe nego je rasadnik talenata i kvalitetnih pojedinaca, piše portal Dnevnik.ba.

Ono što baca ljagu na ovaj grad i njegove stanovnike nisu kriminalci. Široki je jako siguran i kriminalne aktivnosti su rijetkost. Nisu ni narkomani jer je njihov broj marginalan i ne predstavljaju prijetnju gradu tako da se okupljaju na određenim mjestima i plaše građane.

Najveću ljagu gradu bacaju političari. Sjetite se samo Jerke Ivankovića Lijanovića, njegove malverzacije i kupovanje glasova su primjeri koji bi se mogli izučavati na svjetskim sveučilištima i studijima politologije.

Najnoviji primjer takve sramote čin je dugogodišnjeg predsjednika Gradskog vijeća u Širokom Brijegu Vinka Topića.

Naime, Gradska vijećnica iz HRS-a Antonija Banožić u više je navrata radila inicijativu za istraživanje o broju odlazaka stanovništva iz Širokog Brijega, koje bi se radilo od kućanstva do kućanstva preko mjesnih zajednica. Nakon analize podataka, Gradsko vijeće bi se obvezalo napraviti plan aktivnosti kako iseljavanje zaustaviti ili barem usporiti.

Bio bi to svojevrsni početak demografske politike za lokalnu razinu. Možda bi model zaživio, postao uspješan i primjenjiv u cijeloj državi pa i šire, možda bi propao u startu, no to nikada nećemo saznati zahvaljujući Topiću koji je vijećnici otvoreno poručio da rađa djecu, navode iz HRS-a.
Žena koja ima dvoje djece na najobičniju vijećničku inicijativu dobije takav šovinistički odgovor.

U malo normalnijim društvima takav demograf poput Topića bio bi kažnjen i prezren od javnosti. U stranci bi ga se suspendiralo, a i politička funkcija koju obnaša barem bi bila dovedena u pitanje.

U svijetu traje trend guranja umjetne ideje ravnopravnosti spolova po kojoj, eto, žene moraju biti na listama i participirati u politici. To je loše s više razina, a najlošije je zbog toga što pozitivna diskriminacija ne propagira rad i izvrsnost, nego se žene svede na kategoriju ‘jamčenja’ i kao da im se poručuje: ‘ne sekiraj se, bit ćeš tu’. Za razliku od te agende, vijećnica Banožić je žena u politici koja se na poziciji našla zbog jednog drugog kriterija, a to je kriterij kvalitete koji se sve manje koristi.
Banožić je najaktivnija vijećnica u skupštini i čini oporbu te iste skupštine. Vladajući se, valjda u nemoći da se odupru bilo kakvim promjenama, služe svim i svačim kako bi diskreditirali angažman pojedine vijećnice.

Nema ništa loše u tomu da žena rađa ili ne rađa onako i onoliko koliko ona želi, ali bi to valjda trebala biti osobna stvar nje i njenog partnera, a ne skupštinskog kolege.

To je valjda Široki Brijeg 21. stoljeća, grad u kojem vječito isplivavaju ovakvi likovi i ekscesi nauštrb svih dobrih stvari koje jednostavno i lagano padaju u zaborav.

A možda je i do rađanja, možda tek neka majka treba roditi nekog novog vijećnika koji će poziciju predsjednika Gradskog vijeća koristiti za ono što joj je i namjena, bez šovinističkih upada i komentara kakvi su se koristili u Širokom nekad u 19. stoljeću. Ako i tada.

Ivan Crnjac / Dnevnik.ba