Duhovni sinovi, kako ih mnogi nazivaju, svetog Franje Asiškog obitavaju i u Širokome Brijegu. Hercegovački franjevci, za sebe kažu – vjerni su idelima svoga utemeljitelja.

Ekipa N1 u posjetu je došla do širokobriješkog samostana na Gospinom brigu. Evo priče iz kolijevke hercegovačkih franjevaca.

Širokobriješki je samostan veliko utjecao na sudbinu ovog hercegovačkog kraja. Ova crkva i samostan preživjeli su, pričaju nam, jedinstvena vremena. Temelji ove crkve u koju iz dana u dan dolaze vjernici položeni su istodobno sa samostanom, još u ljeto 1846.

“Upravo ove godine dovršena je obnova vanjskog ziđa po postignućima suvremene tehnologije. Vrlo značajan samostan. Kraj u kojem se nalazimo bio je na rubu Otomanskog carstva i zapadno do Neretve gotovo tri stoljeća nije bilo prave crkve. Fratri su dolazili u ove krajeve iz dalmatinskih samostana, zapravo zidali su mostarskif ratri samostan u Živogošću. A od 1699. dolaze iz Kreševa i Fojnice”, naveo je fra Vendelin Karačić, hercegovački franjevac.

Ističu da “teško je dokučiti što su imali na umu franjevci u trenutku kad su odlučivali o osnivanju provincije, o gradnji samostana i crkve na Širokom Brijegu”. Iz onoga što je nastalo nakon njihove odluke, kažu, može se reći da su željeli svojoj zajednici dati marijansko usmjerenje.

Otuda i naziv pod okriljem bl. Djevice Marije na nebo uznesene. Ovdje dolaze brojni vjernici.

“Župa Široki Brijeg broji 17 tisuća vjernika. Na ovom području žive isključivo katolici. Svi su vjerni vjernici, redovito pohađaju svetu misu – primaju i sakaramente. Godišnje krstimo 200 male djece, vjenčamo 100 parova”, ispričao nam je fra Stipe Biško, župnik.

“Svevišnji, svemožni, Gospodine dobri, tvoja je hvala i slava i čast i blagoslov svaki. Tebi to jedinom pripada” – stihovi su Pjesme stvorova Franje Asiškog, po kojem franjevci nose i ime. Ponosni su kažu, na njegovo nasljeđe.

“Najprije čovjek ljubitelj prirode, ljudi, a nadasve ljubitelj Boga i ono što je on uspio sa svojom jednostavnošću jest naglašavanje prednosti koja pripada duhovnim vrijednostima, a ne tjelesnosti i ovome svijetu”, kazao je fra Vendelin Karčić.

U to ime se u jesen svake godine obilježava i slavi spomendan utemeljitelja franjevaca, koji je bio i ostao trajno nadahnuće, kažu, brojnim generacijama do današnjeg dana.

VIDEO PRILOG

 

Nikola Vučić / N1.ba