Vesko Drljača istakao tri moguća rješenja problema porodilja u Federaciji BiH

Dopremijer i federalni ministar rada i socijalne politike Vesko Drljača danas je ju razgovoru za Fenu istakao tri moguća rješenja problema porodilja u Federaciji BiH, koja će biti razmatrana na jednoj od narednih sjednica Vlade Federacije BiH.

Po njegovim riječima, najprihvatljivije i provodljivije rješenje je reintegriranje prava na naknadu zaposlenoj porodilji u sistem prava iz radnog odnosa i zdravstvenog osiguranja.

– To podrazumijeva vezivanje tog prava za uplaćene doprinose po osnovu zdravstvenog osiguranja – kaže Drljača smatrajući da nema potrebe da porodilje budu u socijalnoj zaštiti kada plaćaju zdravstveno osiguranje i doprinose.

Porodilje moraju sticati prava po osnovu ravnopravnog statusa, te Drljača poručuje da će to univerzalno rješenje biti provedeno u Federaciji BiH.

Govoreći koja bi bila visina naknade, ističe da bi se vjerojatno išlo alternativno da bude prosjek prosječne plaće porodilje kao osnovica.

Druga opcija je zadržavanje postojećeg stanja – administriranje i isplatu novčanih naknada porodilji u radnom odnosu iz sistema socijalne zaštite.

– Eventualnim izmjenama zakona išla bi se na utvrđivanje jedinstvene osnovice to jest jedinstvenog procenta za obračun ove naknade – rekao je Drljača.

Iako bi se utvrdila osnovica u iznosu od 66 posto prosječne plaće uvjeren je da to ne bi dovelo do rješenja problema, jer i to zavisi od budžeta.

Treće rješenje je financiranje prava na naknadu zaposlenoj porodilji s razine Federacije BiH ili neposredno iz federalnog budžeta ili kroz fond za dječju zaštitu, koje, tvrdi, nije u skladu s reformskim aktivnostima koje idu u smjeru smanjenja stopa doprinosa za obavezna osiguranja i rasterećenja privrede, što je navedeno u preporukama MMF-a.

– U dogledno vrijeme takav fond ne bi mogao funkcionirati jer znači osnivanje nove institucije – naveo je Drljača.

Kada Vlada FBiH izabere jednu od ove tri opcije radit će se prednacrt teksta zakona o zaštiti porodica s djecom.

Inače, osam županija je donijelo županijske zakone o osnovama socijalne zaštite, zaštite žrtava rata i zaštite obitelji s djecom. U tom kontekstu, u toku je izrada propisa u Hercegovačko-neretvanskoj županiji, a Vlada Posavske županije donijela je Uredbu o porodnim naknadama.

Dakle, diskriminacija se dešava u odnosu na: obavezno vrijeme rada prije porodiljskog odsustva kao uvjeta za ostvarivanje tog prava (od šest županija u slučaju Županije Sarajevo i Zapadnohercegovačke županije, do devet mjeseci u Livanjskoj županiji), visinu naknade u odnosu na plaću (od 50 posto u slučaju Unsko-sanske i Srednjobosanske, 60 posto Županije Sarajevo, 70 posto Zapadnohercegovačka, 80 posto Zeničko-dobojska i Bosanskopodrinjska, 90 posto Tuzlanska i do 100 posto u Livanjskoj župniji.

Dva županije imaju prosjek ispod međunarodnih standarda (dvije trećine plaće) to je Unsko-sanska i Srednjobosanska županija.

– Više od 50 posto županija funkcionira u skladu s međunarodnim standardima – zaključio je Drljača u razgovoru za Fenu.

O statusu porodilja delegati i poslanici s predstavnicima međunarodnih institucija razgovarali su na tematskoj sjednici u Federalnom parlamentu, gdje je direktor projekta USAID/SGIP Christian Haupt za Fenu kazao da Ministarstvo rada i socijalne politike u rješavanju ovog pitanja veoma posvećeno i uključilo je deset županija.

– Procedura je naporna i dugotrajna jer sagledava ekonomske, socijalne i financijske učinke propisa. Svrha je da dođemo do propisa koji će biti kvalitetan i financijski provediv – istakao je Haupt.

Budući da prevladava problem u neredovitost isplata, jer naknade kasne po godinu i više resorno ministarstvo će tome posvetiti više pažnje, izvijestila je Fena.

SirokiBrijeg.info