U petak u 19 sati u kinu Borak u Širokom Brijegu održano je predavanje o važnosti cijepljenja. Tribinu je organizirao Dom zdravlja Široki Brijeg, njome je moderirao prof. dr. sc. Ivan Vasilj, epidemiolog, a gosti predavači bili su prof. dr. sc. Jurica Arapović, spec. infektolog SKB Mostar, dr. sc. Borko Rajič, spec. pedijatrije SKB Mostar i don Ante Komadina, moralist.
Tribina je organizirana zbog negativnoga trenda i pada procijepljenosti i skepse koja je zavladala među stanovništvom naših krajeva, a koja je odraz takvih kretanja u široj regiji.
U ŽZH ni svako drugo dijete nije adekvatno cijepljeno
Unatoč relativno slabom odazivu Širokobriježana, koji je vjerojatno djelomično uvjetovan većim brojem događaja koji su se u Širokom Brijegu odvijali u isto vrijeme, predavači su u svojim predavanjima iznijeli činjenice i statističke podatke o važnosti cijepljenja, kao i o postotku procijepljenosti u Županiji Zapadnohercegovačkoj i u Širokom Brijegu, koji su potaknuli zanimljivu raspravu po završetku njihovih izlaganja.
Jurica Arapović u svojemu je izlaganju na temu “Javnozdravstveni značaj cijepljenja” ukazao na statistički pokazane dobrobiti i koristi cijepljenja, kao i rizike koje necijepljenje nosi na društvo u kojemu se necijepljeni pojedinac kreće i živi. Istaknuo je da je u Županiji Zapadnohercegovačkoj procijepljenost do sredine 2017. godine bila manja od 50 %, što znači da ni svako drugo dijete nije adekvatno procijepljeno.
U izjavi za portal Jabuka.tv Arapović je naglasio da se u cijeloj BiH posljednjih nekoliko godina bilježi negativan trend procijepljenosti pučanstva u državi.
To stvara zabrinutost nas zdravstvenih djelatnika za zdravlje djece i odraslih te bojazan od eventualnoga izbijanja epidemija, rekao je Arapović, dodajući da u Srbiji trenutno vlada velika epidemija ospica, odnosno morbila, s preko 5.000 oboljelih i 15 smrtnih ishoda, što je izuzetno veliki teret zdravstvenoga sustava i problem koji pobuđuje brigu i za BiH, u kojoj stanovništvo ima sumnje u cjelokupni sustav ove države.
Skeptičnost i pad procijepljenosti naročito se javljaju posljednjih nekoliko godina, a glavni uzroci su loša informiranost, ali i mi zdravstveni djelatnici snosimo dio odgovornosti jer ne promoviramo dovoljno važnost, uloge i dobrobiti cijepljenja, dodao je Arapović za portal Jabuka.tv.
Zakonska odgovornost i ilegalni cijepni program
Arapović je u izjavi za naš portal dodao i da je cijepljenje obvezno i da je zakonski regulirano, ali i da je činjenica da oni koji adekvatno ne cijepe svoju djecu ne snose nikakvu odgovornost.
Sve karike su zakazale, od državnih institucija i ministarstava, zavoda za javna zdravstva, preko zdravstvenih ustanova i pedijatara pa sve do roditelja, rekao je Arapović, dodajući da je trenutna situacija ilegalni cijepni program, što znači da se zakonska obveza cijepljenja ne poštuje i ne provodi.
Predviđene kazne za roditelje koji odbijaju cijepiti svoju djecu su od 100 do 2.000 KM, što su novčane kazne, koje kasnije mogu postati i kazne druge prirode.
Kao glavne razloge loše procijepljenosti Arapović je istaknuo neznanje i neinformiranost roditelja, kao i loše funkcioniranje sustava jer bi svako dijete pri upisu u školu moralo biti cijepljeno, a očito je da nije.
Cijepite svoju djecu
Jurica Arapović izlaganje je zaključio tvrdnjom da je cijepljenje mjera kojom roditelj djetetu omogućuju i osigurava da bude spokojno.
Za mene je cijepljenje jedna od najvećih medicinskih intervencija u povijesti čovječanstva, intervencija koja je spasila bezbroj života, rekao je Arapović.
Borko Rajič u predavanju pod naslovom “Dileme pedijatra prilikom cijepljenja” je slikovito istaknuo da je dovoljan razlog za cijepljenje reći da je Jelena Karleuša protiv cijepljenja.
Nije pitanje treba li cijepiti djecu, pravo pitanje je kada cijepiti djecu, rekao je Rajič, dodajući da je početak misli protivnika cijepljenja i pedijatara koji skrbe o djetetu isti – da dijete bude sigurno.
Rajič je u predavanju argumentirao mnoštvo razloga i statističkih pokazatelja koji potvrđuju da je cijepljenje izuzetno korisno i da štiti stanovništvo od izbijanja epidemija. Usto je razložio da svako cjepivo prolazi stroge kontrolne mehanizme za provjeru kvalitete, dodajući da cjepiva u BiH ne zaostaju za bilo kojim cjepivom koje se koristi u drugim državama.
Rajič je, međutim, dodao da cjepiva imaju indikacije i kontraindikacije te da se ne mogu primiti bilo kad, ali da su cjepiva svejedno izuzetno bitna.
U nas je cijepljenje obvezno i u Županiji Zapadnohercegovačkoj procijepljenost je manja od 50 %, a u nekim zemljama, primjerice u SAD-u, cijepljenje je opcija, ali je procijepljenost svejedno preko 90 %, naglasio je Rajič.
Smješteni na bačvi baruta
Zbog loše procijepljenosti i proširenih dezinformacija te skepse koja je zavladala među stanovništvom i roditeljima u BiH, zdravstvena je zajednica zabrinuta.
Sve statistike i stanje na terenu pokazuju nam da smo se udobno smjestili na bačvi baruta i samo treba čekati izbijanje epidemije, koja nam prijeti ako se ovakvo stanje nastavi, zaključio je Rajič u izlaganju.
Moralist don Ante Komadina iznio je neke stavove Crkve i etička gledišta na cijepljenje, za koje je istaknuo da ga smatra izuzetno korisnim i potrebnim, ali da to ne isključuje mogućnost malverzacija.
Stručnost i znanje ne isključuju zlo te i cijepljenje može pogoditi zlo, odnosno mogu se neke stvari zloupotrijebiti. Međutim, cijepljenje poziva na odgovornost i podrazumijeva obavezu i prema društvu koja se može sažeti tvrdnjom: “Granica moje osobne slobode je sloboda drugoga“, odnosno točka u kojoj svojim odlukama počinjem ugrožavati drugu osobu i svoga bližnjega“, rekao je Komadina.
Po završetku izlaganja predavača uslijedila su pitanja iz publike i odgovori struke, a rasprava je potrajala oko sat vremena.
