U srijedu će u Širokom Brijegu biti otvoren 17. Mediteran Film Festival (MFF). Riječ je o festivalu dokumentarnog filma, koji iz godine u godinu raste i privlači sve veći broj poklonika. Organizatori su se i ove godine potrudili da uz službeni, organiziraju i bogat popratni program, kao što su projekcije filmova izvan konkurencije, te koncerti, partiji i sve ostalo što ide uz jedan takav događaj. O tome za RSE govori direktor Mediteran Film Festivala Tomislav Topić.
Pred nama je 17. Mediteran Film Festival. Ove godine u službenoj konkurenciji su 22 filma – 11 dugometražnih i 11 kratkometražnih. Što biste Vi izdvojili i preporučili?
Topić: Ne bih ništa izdvajao – ako ja izdvojim, možda me čuje žiri, pa i oni izdvoje to što ja izdvojim. Uglavnom, mogu reći da je inače program Mediteran Film Festivala, taj natjecateljski, dosta jak, za razliku od nekih festivala u regiji koji nisu baš međunarodni. Naš festival ipak okuplja velike kinematografije, poput španjolske, francuske, talijanske, grčke. Tu je Izrael, koji je isto vrlo jak.
Kad birate filmove iz takvih zemalja, onda ste sigurni da ćete imati dobre i jake filmove. Prijava je bilo 400, a ukupno su izdvojena 22 filma. Vjerujemo našem selektoru i sigurno da svi oni koji dođu, da će uživati u vrhunskim filmovima. Mogu jedino reći da se filmovi bave temama poput izbjeglica, ratova, nekim intimnim ispovijestima o problemima koji muče današnjeg čovjeka, autori su dosta rigorozni u svojim filmskim izlaganjima, tako da su to jake priče, priče koje nikog neće ostaviti ravnodušnim.
Na MMF-u je svake godine, uz službeni, organiziran i bogat popratni program. Što možete izdvojiti iz tog segmenta?
Topić: Uz ta 22 filma koji se bore za nagradu, bit će još filmova koji su izvan nekog natjecateljskog programa. Tu će biti filmovi iz Operacije Kino, išli smo ove godine na holivudske produkcije. Također su tu filmovi našeg partnera HBO. U suradnji s Američkom ambasadom, dobili smo njihove nezavisne dokumentarce. Uglavnom, kako smo mi festival dokumentarnog filma, tako nam je i popratni program dokumentaristički.
Također ćemo prikazati jedan program filmova nastalih pedesetih, šezdesetih godina o Hercegovini – to su kratki dokumentarci, koje su radili vrhunski redatelji tog vremena za Sutjeska film, Bosna film, u saradnji sa Filmskim centrom u Sarajevu pokušat ćemo i taj program prikazati. Naravno, tu su i popratne stvari, kao što je naš Trg, gdje gledatelji igraju kviz, tu je i radionica koja će trajati tri tjedna.
Cilj radionice je da se napravi jedan kratki igrani film, da se prikaže na otvaranju, to nam je vrlo važna stvar, jako puno novaca ulažemo u tu radionicu – to je neki garant budućnosti lokalne kinematografije koja može biti ne samo lokalna, nego i svjetska, ali da potaknemo te mlade. Predavači na radionici dolaze iz američkog filmskog kampa Outside the Lens. Oni su mladi redatelji koji su završili prestižni University of Southern California, najprestižniji faks za film.
Još, što se tiče popratnih programa, tu su nezaobilazni parti. Ljudi se vole zabaviti nakon filmova. Pa presice, neki izleti – ove godine imamo najavu za dolazak jako velikog broja gostiju i autora filmova. Svi koji dođu na MFF neće požaliti.
Kakva je suradnja Mediteran Film Festivala i Sarajevo Film Festivala?
Topić: Suradnja traje već desetak godina. Mi možemo učiti od Sarajevo Film Festivala, a možemo dobiti i pomoć. Kad god smo je zatražili, mi smo je i dobili. I privatno se poznajemo, organizatori našeg festivala i sarajevskog, tako da ja mogu reći da su odnosi koje mi imamo poželjni za svakoga. I ove godine nam pomaže Sarajevo Film Festival kroz filmove iz Operacije Kino, a tu su i raznorazni savjeti koji nama doprinose da i mi poboljšamo naš festival, tako da tu nikad nije bilo loših odnosa, a vjerujem da ih i neće biti.
Da se vratimo malo u prošlost: prije 17 godina ste počeli priču s Festivalom. Zašto ste se odlučili za dokumentarni film?
Topić: Krajem devedesetih sam ja uspio snimiti jedan kratki film – tada baš nisam puno znao o filmu. Onda ga praktički nisam imao gdje prikazati, a paralelno se renovirala naša kino dvorana u Širokom Brijegu, pa sam to prikazao na reviji hrvatskog filmskog stvaralaštva u Đurđevcu, mislim da je to bila 1999. godina. Jednostavno, meni se to svidjelo i u suradnji sa Hrvatskim filmskim savezom organizirao reviju filmova koja je trajala tri dana.
Nakon nekoliko godina smo se već stabilizirali u smislu da to bude svake godine, onda smo dali i naziv, Mediteran Film Festival, i odlučili se za dokumentarce sa prostora Mediterana – više iz razloga što ostali festivali – recimo Motovun ima od A do A, znači od Austrije do Albanije, svi su se nekako za glavne programe odlučivali regionalno, tako da smo mi rekli – aha, ovdje nema nitko da se bavi Mediteranom i isključivo dokumentarcem – i tako je to bilo.
Čak mislim da je naša publika u Širokom Brijegu privilegirana što ima priliku gledati dokumentarce koji neće doći, vjerojatno, ni na SFF ni na ostale festivale u regiji. Ovi regionalni hoće, znači zemalja bivše Jugoslavije, oni se prikazuju, ovi najbolji, ali neki dokumentarac, recimo iz Španjolske, sigurno neće biti prikazan na festivalima u regiji.
Koliko Festival doprinosi promociji turizma u Širkom Brijegu i regiji Zapadne Hercegovine?
Topić: Pa, ne znam. Kada bih rekao koliko imamo posjeta na internet stranici, na Facebook stranici, sve su to neki doprinosi. Naravno, ljudi koji dođu tu, na Festival, ako kažemo da u malom Širokom Brijegu imamo oko sto gostiju koji nikad nisu bili prije u Širokom Brijegu, pa nešto vide, pa potroše svoj novac, tu svi zarade od njih, zarade i od Festivala, mislim da jeste neka promocija. I mi imamo neke turističke rute za naše goste – sve to spada u sferu turizma. Doprinosimo, apsolutno.
Kako vidite Festival u budućnosti? Po Vašem mišljenju, što su sadašnji nedostaci?
Topić: Naravno, infrastruktura je problem, dvorana nam je već pomalo zastarjela, sad će skoro dvadeset godina otkad se renovirala, ne posjeduje ni digitalnu opremu. Sva oprema se za Festival unajmljuje, što nam daje neke dodatne troškove. Ova infrastruktura nije infrastruktura velikog grada, tipa Sarajevo, koji može imati devet kino dvorana. Ali, mislim da smo mi sada napravili jednu kompaktnu stvar – imamo taj Trg, otvoreno kino, press centar, pa zatvoreno kino, i iznad zatvorenog kina imamo radionice. Mislim da je to sad jedan kompleks koji je za taj jedan mali grad, kao što je Široki Brijeg, apsolutno dovoljan. Naravno da želimo da bude i vrijeme dobro.
Što se tiče budućnosti Festivala, on je startao u nekim normalnim okvirima, normalno je sve vrijeme rastao i širio se. Ne vjerujem da ćemo mi to upropastiti. Uvijek gledamo da se i financije zatvore kako treba. Imamo već iskustva, izdržali smo i njegova budućnost može biti perspektivnija, a nikako u smislu nekog gašenja. Mi se nikada nismo vratili korak unazad. Uvijek smo pokušali nešto novo dodati – poput MFF-Fora program, koji smo ubacili ove godine, koji će biti za budućnost, gdje ćemo prikazati dva sinkronizirana crtića za najmlađe, u jutarnjim terminima. Tako svake godine ide nešto bolje i novije.
