„U ovoj bolnici to nema“, reći će direktor Sveučilišne kliničke bolnice Mostar Ante Kvesić (HDZ BiH) na pitanje Žurnala o pogodovanju određenim firmama u postupcima javnih nabavki za bolnicu.
Prvi put godine 2013. kao pobjednik na tenderu za „Tiskarski materijal“ za bolnicu, pojavljuje se firma “Intergrafika Mostar”. Posao je vrijedan više od 57 tisuća maraka. Godinu kasnije Intergrafika od SKB „tiskanje“naplaćuje 61 tisuću i 400 maraka, a 2016. godine je taj posao vrijedio 41 tisuću maraka. Iste godine Intergrafika je tiskala stručni časopis „Glas Zdravlja“ vrijedan 2.600 maraka. Na prvi pogled, ništa čudno. Međutim više otkriva vlasnička struktura ove firme. Vlasnik “Intergrafika d.o.o. Mostar” je firma “Natura-Pharm” iz rodnog mjesta direktora Kvesića – Gornji Mamići, Široki Brijeg. Jedan od osnivača ove firme je Blago Kvesić – najbliži direktorov srodnik.
„Blago Kvesić je moj sin. Natura-Pharm je firma koju moj sin vodi, probaju ući u proizvodnju ljekova. A firmu Intergrafika su kupili da bi mogli pakirati kutije za proizvodnju, tek se spremaju za posao“, kaže za Žurnal.info direktor Kvesić.
Sredstva za održavanje higijene Mostarska bolnica između ostalih nabavljala je i preko firme “MEPAS Široki Brijeg”. 2014. godine vrijednost ugovora bila je viša od 226 tisuća maraka. Naredne godine bolnica je od Mepasa nabavila sredstva za higijenu vrijedna 229 tisuća maraka, dok je 2016. godine MEPAS od bolnice naplatio više od 194 tisuća maraka. Vlasnik MEPAS-a Mirko Grbešić, koji osim što je prema američkom portalu Wealth-X 2015. godine svrstan među najbogatije ljude u Bosni i Hercegovini, je i prijatelj direktora Kvesića.
„Ja i Mirko smo prijatelji 54 godine, ja imam 56 godina. I više smo nego prijatelji, njemu zadnjem plaćamo, uvijek računamo – on ima“, kaže Kvesić koji je više od 25 godina direktor Mostarske bolnice.
Drugi dugogodišnji prijatelj je Mate Čujić, osnivač i direktor firme Melcom iz Mostara. Čujić je inžinjer strojarstva koji je prije 15-tak godina u bolnici u Mostaru bio pomoćnik za tehnička i tehnološka pitanja. Direktor Kvesić ga je spominjao u „dokumentu za potrebe obrane Slobodana Praljka“ u Hagu.
„Ja nemam veze sa firmom Melcom, a sa Matom sam prijatelj. Ali to ne znači ništa“ – rekao je razgovoru za Žurnal Kvesić.
Firma Melcom svake godine od bolnice dobija višemilijunske ugovore za nabavku reagensa i potrošnog materijala. O firmi Melcom Žurnal je ranije detaljno pisao.
Osim toga, u SKB Mostar u 2015. godini poslove „Usluga servisiranja 5 respiratora tip Savina, 3 respiratora Evita XL, anesteziološkog aparata Primus i potrošnog materijala, te usluge servisiranja medicinskih uređaja proizvođača DRAGER“, ukupne vrijednosti 155 tisuća maraka dobila je firma Bosnamed. Servisiranje DRAGER-ovih uređaja nastavilo se i u 2016.godini. Ovaj put vrijednost ugovora bila je viša od 128 tisuća maraka. U 2017. godini SKB Mostar od Bosnameda je nabavio i napojnu jedinicu za anesteziološki aparat Primus, vrijedan 117 tisuća maraka.
Firma Bosnamed vlasnika Mehe Mušića najviše je došla u fokus javnosti 2015. godine kada se u UBKC Banjaluka dogodila afera u kojoj su zbog njihovih sumnjivih respiratornih aparata bili ugroženi životi novorođenčadi.
„Što se mene tiče, vrlo korektna firma, mi nismo imali s njima problema. Naravno da sam ja čuo za priču u Banjaluci, ali ja ne znam detalje. Odnos te firme prema bolnici je korektan. Bili su odgovorni i dobri serviseri“, kaže Kvesić.
NEGATIVNI IZVJEŠTAJ REVIZIJE
Mostarskom bolnicom 2016. godine bavili su se i federalni revizori i financijska policija. Revizori su u negativnom izvještaju za bolnicu, među ostalim utvrdili kršenja Zakona o javnim nabavkama kod nabavke goriva.
“Vršena je nabavka robe u iznosu 585.277 KM (nabavka lož ulja), a da nije provoden postupak javne nabavke u skladu s članom 4. Zakona o javnim nabavkama”, navodi se u revizorskom izvještaju. Direktor Kvesić tvrdi da se radi o koliziji zakona, gdje je bolnica po jednom zakonu u pravu, a po drugom nije.
„Naša savjest je u ovom slučaju nabavke lož ulja čista, radili smo u interesu bolnice i poštivali smo zakon“.
Također u revizorskom izvještaju je navedeno da je u SKB Mostar vršeno dijeljenje pojedinih postupaka provođenjem više direktnih sporazuma i jednog konkurentskog zahtjeva, što nije u skladu sa zakonom.
„Ja mislim da su to obične piz…je“, bio je komentar direktora Kvesića.
BEZ KONTROLE POTROŠNJE
Ključni problem zdravstva u HNŽ-u je nepoštivanje Zakona o zdravstvenom osiguranju i Zakona o javnim nabavkama. U prvom jasno piše da Zavod zdravstvenog osiguranja u ime poreznih obveznika novac prebacuje javnim, odnosno privatnim zdravstvenim institucijama isključivo na osnovu obujma, vrste i kvalitete usluga. U posljednje tri godine Zavod je o Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar u svrhu financiranja zdravstvene zaštite osiguranika uplatio više od 110 milijuna maraka.
Nakon transfera novca, Zavod bi trebao da vrši kontrolu. U praksi, prema tvrdnjama nevladinog sektora, to nije slučaj.
„Zavod je dužan kontrolirat i nadzirat potrošnju novca i nadzirati uslugu. Upravo je to ono što se ne radi. Jednostavno se prebaci novac paušalno bez ikakve kontrole, niti se poslije kontrolira nit nadzire. I tu puca čitav zdravstveni sustav“, kaže za Žurnal Marijan Bago, predsjednik udruge Futura i predsjednik Mreže “Naše društvo”.
Zašto kontrola ne postoji, pitali smo Zavod zdravstvenog osiguranja HNK. Dobili smo ne baš konkretan odgovor.
„Novac koji Zavod transferira SKB–u Mostar kao i KB–u „Dr. Safet Mujić“ i Općoj bolnici Konjic, sukladno važećim zakonskim propisima, je novac kojim Zavod ugovornim bolnicama u županiji plaća usluge zdravstvene zaštite za naše osiguranike, a uloga i nadležnost Zavoda je da prati obim i kvalitetu usluga koje ove zdravstvene ustanove pružaju našim osiguranicima“.
S druge strane, Sveučilišna klinička bolnica Mostar javna je zdravstvena ustanova čiji je obim usluga gotovo maksimalan. Novca nema dovoljno.
„Bolnica je stalno plaćana po paušali, to znači Zavod na svom Upravnom vijeću kaže mi imamo toliko novca za Bolnicu, oni neka rade koliko rade. Mi probamo već 2-3 godine dobiti da nam se plaća po jedinici usluge i onda bi svaka bolnica bila u plusu. Mi tako imamo 20 godina dug prema dobavljačima, praktički kad to čovjek prebaci na ekonomsku stranu nas najviše financiraju dobavljači“, objašnjava Kvesić.
Osim što Mostarsku bolnicu, prema tvrdnjama direktora financiraju dobavljači, rade to i pacijenti. Ali ne u novcu, jer direktor Kvesić „mrzi uzimanje novca od pacijenata“.
„Mrzim uzimanje novaca od pacijenata, ja to nikad nisam napravio ni najedan način, ne pričam o poštenju, pričam o principu. Ja često dobijem sir, pršut, vina. Imam sad tu, mogu vam dat da ponesete, taj dio smatram kao znak poštovanja“…
