ŠIROKI BRIJEG – Nesustavno i neodgovarajuće gospodarenje otpadom najveći je problem zaštite okoliša u BiH. Ovakvo stanje je posljedica neizgrađenog stava društva prema otpadu te nerazumijevanja zašto je važno upravljati otpadom. Kriza gospodarenja otpadom će, ako se brzo ne učine značajne promjene, poprimiti velike razmjere. Upravo zbog toga u Širokom Brijegu održana ke radionica na kojoj su stručnjaci iznijeli primjere kako najučinkovitije regulirati ovu oblast.
Svi oni problemi koji prate društva u tranziciji ogledaju se u politici gospodarenja otpadom. Nepostojanje svijesti o značaju ovog procesa, neracionalna organizacija uz visoke troškove, slaba kvaliteta usluga i nedovoljna briga za okolinu rezultat su sumorne slike u organizaciji sustava upravljanja otpadom.
“Ja kao neovisni konzultant koji se dugo bavi ovom problematikom smatram da se mogu napraviti određene stvari čak i financijski prihvatljivo, ali cijeli proces mora biti prilagođen uvjetima koji prevladavaju u ovom kraju. Mi ne možemo prenositi iskustva Beča, Ljubljane ili Zagreba nego sve treba prilagoditi lokalnim uvjetima – tehničkim, financijskim, geografskim, ali i mentalitetu ljudi”, istaknuo je dr. Viktor Simončić.
Primjer iz Čakovca pokazuje kako se uz viziju i dobru volju, ova oblast može regulirati bez velikih troškova.
“Prijavili smo se za sredstva Fonda za zaštitu okoliša i 2005. godine su počeli radovi. Tijekom tih radova, sav stari otpad je iskopan i pušten je kroz drobilicu, tj. mehanički je obrađen. Samo onaj dio otpada koji se nije mogao iskoristiti ponovno je odložen na novoizgrađenu plohu. Na taj smo način uštedjeli 200 tisuća kubika volumena deponijskog prostora koji nam sad stoji na raspolaganju. Istovremeno, tijekom sanacije odlagalište je cijelo vrijeme radilo, nije bilo zastoja ni jednoga dana”, kazao je voditelj sektora operative GPK Čakom Saša Avirović.
Količina otpada raste, a infrastruktura koja bi taj otpad trebala zbrinuti nije dostatna. Neuređeni sustav gospodarenja otpadom negativno se odražava na sastavnice okoliša kao što su voda, zrak i tlo te na klimu, ljudsko zdravlje i drugi živi svijet. Osobito su ugrožene podzemne vode koje su glavni izvor zaliha pitke vode.
