Povratak s godišnjeg odmora u realnost za mnoge je stresan, kažu stručnjaci, zbog efekta kontrasta koji slikovito rečeno dobijete kad vam nakon slatke kave sve postane gorko… Odmor mnogima nije samo odlazak na more ili u planine, nego i asocijacija na život koji je nakratko stao da im daruje trenutke i dane u kojima će se odmaknuti od stvarnosti, od rada, uživati i zaboraviti sve one loše stvari koje su im se dogodile tijekom godine…

Makar, tjedan, dva ili tri. Uhvati li ih baš zato na kraju ljeta i s dolaskom jeseni neka melankolija, tjeskoba, pa i depresivno raspoloženje, dok ne prihvate da život ide dalje, takav kakav je… Naravno, ne sve jer ima i ljudi koji više vole raditi nego ići na odmor, kao i onih kojima na odmoru brzo počnu ići na živce žena, muž, djeca, punica…

Iz slatkog u gorko

Psiholog Boris Blažinić govori da odlazak na odmor i povratak s njega mogu biti jednako stresni, a povratak je često stresniji baš zbog tog kontrasta između visoke opuštenosti, razbibrige, mogućnosti da se posvetite stvarima i ljudima koje volite dok ste na odmoru i povratka u realnost u kojoj vas čekaju posao, mnoge i financijski problemi i sasvim drukčiji način života. Uskakanje iz jednog načina života u drugi, dodaje, naročito je stresno i bilo bi najbolje da postoji neka međufaza.

– Nakon odmora ljudi upadaju u tjeskobna i depresivna raspoloženja jer imamo taj efekt kontrasta kad vam je nakon gorke kave sve slatko, a nakon slatke kave sve gorko.

Najčešće se fokusiramo s nečega što je bilo pozitivno na stvari koje nam predstavljaju brigu. Suočavamo se s realnošću, s poslom, financijskim problemima, s početkom škole za djecu. I već unaprijed vidimo pred sobom sivo jesensko vrijeme i kišu – kaže Blažinić. Bitno je zato nakon povratka s odmora da se ljudi fokusiraju na ono što je pozitivno i moguće, odu na izlet vikendom, u kazalište, da se ne odreknu svega i posvete samo radu.

Psihologinja Dubravka Miljković sa zagrebačkog Učiteljskog fakulteta slaže se da svaka promjena može biti stresna, i kad čovjek prestaje raditi i kad se vraća na posao, ali, kaže, ne treba previše filozofirati oko povratka na posao, nego si reći “idem ispočetka kao i lani i, što prije počnem raditi, to bolje”.

– Danas kad je profit glavna religija baš će vas netko kod privatnika pitati kako se osjećate nakon godišnjeg… Naravno, očekivat će da radite punom parom. Nitko te na pita na poslu za prilagodbu, nego ima da radite i to je to. Subjektivno je to s odmorom, dok ga mnogi doživljavaju kao bijeg od stvarnosti i užitak, neki jedva čekaju da počnu raditi jer su im na odmoru već išli na živce i žena i djeca i punica, a neki ne bi ni išli na godišnji jer toliko vole raditi, neki odu na odmor i misle kako će drugima nedostajati na poslu i bude im još gore kad vide da nisu nikome nedostajali. Vjerovali ili ne, ima i ljudi koji ne žele na godišnji da se ne bi pokazalo da se bez njih može – slikovito i s dozom humora kaže Miljković.

Savjeti protiv depresije nakon godišnjeg

1. Budite sretni što ste bili na odmoru, mnogi nisu

Nastojte previše ne filozofirati oko povratka ne posao, budite sretni što imate posao i što opet možete planirati odmor jer pomislite na to koliko si ga ljudi uopće ne može priuštiti.

2. Proći će, normalno je biti tjeskobno raspoložen

Povratak s godišnjeg stresan je zbog prebacivanja iz stanja visoke opuštenosti i uživanja u realnost. To može dovesti u depresivno raspoloženje, ali ono je kratkotrajno i proći će.

3. Fokusirajte se u svojem životu na pozitivne stvari

Nakon povratka na posao fokusirajte se na ono što je pozitivno i moguće, nemojte se samo posvetiti radu i odreći svega, nego idite vikendom na izlet, u kazalište, radite što vas veseli…

4. Što prije počnite raditi i planirajte novi odmor

Što prije počnete raditi, to bolje, shvatite povratak na posao kao novi početak, kao i lani. Da izbjegnete loše raspoloženje, planirajte sljedeći odmor, a poželjno je da se odmarate i ljeti i zimi..

5. Život nije samo užitak, ne možete sve popraviti

Život nije samo užitak, prihvaćajte činjenično stanje kakvo je, poboljšajte ono što možete, a ono što ne možete promijeniti, prihvatite i tako ćete izbjeći depresiju, kaže Jukić.

Vecernji.hr