ŠIROKI BRIJEG – U Gornjem Gracu, na putu od crkve prema Gostuši, na mjestu gdje su 8.veljače 1945. godine partizani ubili šestoricu fratara, završeno je uređenje njihovih grobova uz pomoć donacija dobročinitelja i vjernika koji nisu zaboravili njihovu žrtvu.
Zahvaljujući gos. Ivanu Banožiću koji je predvodio akciju prikupljanja donacija u Švedskoj, gdje je živio i radio, uređenje grobova je privedeno kraju kao i okolnog terena s obzirom na nepristupačnost.
„U planu je i izgradnja manje zavjetne kapelice kao dar svim vjernicima, koji su sve ovo vrijeme pohodili njihove grobove i molili se paleći svijeće i ostavljajući krunice i cvijeće, kako bi otrgli zaboravu njihovu žrtvu i mučeništvo“, rekao je organizator obnove i uređenja grobova, Miroslav Rakić.
„Djed mi je pričao kako su fratre iz Župnog ureda u Mostarskom Gracu partizani odveli 8. veljače 1945. godine te ih ubili (strijeljali) na putu od crkve prema Gostuši, udaljeno od crkve oko jedan kilometar. S njima je bio i jedan civil (neki Ivanković) iz Pologa koji je ranjen uspio pobjeći. S obzirom da je tada bio veliki snijeg djed ih je pokopao u zemlju tek treći dan, dodao je organizator uređenja grobova, g. Miroslav Rakić. Koliki velik gubitak je to bio za vjernike i puk govori i podatak da su ubijeni bili profesori širokobriješke gimnazije i to: dr. fra Krešimir Pandžić (Drinovci, 1892.), bivši ravnatelj gimnazije na Širokom Brijegu i bivši provincijal, fra Augustin Zubac (Čitluk, 1890.), profesor fizike i matematike u franjevačkoj gimnaziji te upravitelj franjevačke hidrocentrale na Lištici i fra Roland Zlopaša (Posušje, 1912.), profesor fizike i matematike u franjevačkoj gimnaziji u Širokom Brijegu. Ostali pobijeni fratri su: Fra Zvonko Grubišić (Posuški Gradac,1915.) kapelan u Mostarskom Gracu, fra Rudo Jurić (Radešine, 1925.) bogoslov i fra Kornelije Sušac (Cerno, 1925.), bogoslov.
Govoreći o akciji prikupljanja financijske pomoći u Švedskoj (Malme i Geteborg) poznati humanitarni djelatnik u vrijeme Domovinskog rata rodom iz Kočerina, Ivan Banožić, rekao je kako „zahvaljujući fratrima i vjeri naših djedova, identitet Hrvata je opstao u svijetu kao i u Švedskoj unatoč kušnjama i izazovima današnjeg vremena. Stoga smo sudjelovali i u ovoj hvalevrijednoj akciji kako bi sačuvali od zaborava spomen na naše duhovne pastire koji su i u najtežim trenucima bili uz svoj narod. Mislim da je financijska pomoć iz dijaspore u obnovi i uređivanju njihovih grobova najmanje što možemo učiniti za njih“, kazao je za radio Široki Brijeg, Ivan Banožić.
