NAŠ MOZAK: Posušanin jedan od tvoraca prve društvene mreže koja bi mogla biti opasan konkurent dosadašnjim!

Ljubomora je razumna i odlika je razumnih ljudi, dok je zavist primitivna i odlika primitivnih ljudi, zato što jedan čovjek želi steći dobre stvari za sebe kroz ljubomoru, dok drugi ne dopušta svom susjedu imati dobre stvari zbog zavisti, zapisao je Aristotel.

Priznajte, ako ste jedni od mlađih koji ovo čitaju, koliko vam je puta osmijeh izašao na lice kada biste ugledali “brdo likeova” na fotografiji objavljenoj na Instagramu ili na Facebook statusu. A tek kada biste vidjeli porast pratitelja ili prijatelja… Ekvivalent tome, ako ste nešto stariji, jest kada se pohvalite u društvu, kumovima, prijateljima, na nedavnom putovanju ili na druženje dođete u tek kupljenom automobilu. Onako, da vas svi vide…

Htjeli to priznati ili ne. Svi se volimo pohvaliti, pridati sebi važnost. Lažnoj skromnosti ovdje mjesta nema. Jednostavno – takvi smo. Da se opet vratimo Aristotelu, društvena smo bića i interakcija s drugima, bilo uživo ili preko računala ili pametnih mobitela, uvelike nas danas određuje.

I zato nam je prije srce znalo zatitrati kada bi se, primjerice na Instagramu, broj lajkova na fotografiji popeo iznad 11 te bi se individualna imena izbrisala te bi stalo samo ono “11 likes”. Tada je to bio prvi koračić prema “značenju nečeg” na toj društvenoj mreži. A pritom bismo se znali dobrano namučiti dok bismo fotografiju isfiltrirali na sve moguće načine kako bi masama (a ne nama) bila što ljepša.

Zbog čega stvari ne bismo nazvali pravim imenom? Upravo to upitala su se trojica 28-godišnjaka iz Splita. I s tim na umu prije dvije godine krenuli su u kreaciju nove društvene mreže. Ivo Leko, Ivan Jukić i Ante Braović tako su osmislili aplikaciju intrigantna imena – Jealousy, odnosno ljubomora. Tržiš­te startupa i njihovih proizvoda je zasićeno. “Mjehur” za koji se tvrdi da će puknuti nikako da nabubri dovoljno, ali ipak bubri… No, Splićane to ne zamara. Istina, ima gomila društvenih mreža, tvrde, ali tom konceptu daju novu dimenziju – ljudsku, ali nešto prizemniju.

Mreža bez lajka

– Nije li svakom čovjeku nekako prirođeno da se želi nečim svojim pohvaliti i podijeliti to s drugima. Bilo da je riječ o nekom našem velikom postignuću ili svakodnevnim malim stvarima. I koliko god to čudno izgledalo, to je ono što druge korisnike i zanima, sadržaj bez uljepšavanja i maskiranja. Jealousy traži od korisnika da bude ono što on zaista jest. Korisnici ne moraju stvarati iluziju lažne skromnosti – pojasnio je Jukić njihovu “no fake filozofiju”. Što onda radi Jealousy? Kakav joj je točno koncept, osim što, među ostalim, cilja na samodopadnost i želju za dokazivanjem. Jealousy potiče korisnika da slikom ili videom podijeli svoj trenutak ili uspomenu i njima se pohvali drugima. Korisniku je, pak, bolje da u tome uspije jer nakon loše objave morat će čekati pet dana prije nego što mu Jealousy dopusti da ponovno nešto objavi. Ovo je prva društvena mreža koja nekoga ograničava u objavljivanju. A takvu politiku kroje svi korisnici. Naime, kako tvrde Ivo, Ante i Ivan, “Jealousy je mreža u kojoj lajk ne postoji”. Barem ne onaj klasični.

Zanimljivo je to što drugi korisnici mogu davati “jel” i “jel off” uz potpunu diskreciju. Nitko drugi ne može vidjeti je li to palac dolje ili gore.

“Like za like”, no Jealousy mijenja to jer ako već “morate” odgovoriti akcijom, učinite to iskreno te im dajte “jel” ili “jel off” sa zadovoljstvom, rekli su momci. E, sad. Do prije nekoliko godina trolovi su živjeli samo u bajkama, a danas itekako dobro opstaju na internetu. Uživaju u zagorčavanju iskustva mreže svih mreža drugim ljudima. I što onda sprječava nekog internetskog trola da ne postane serijski “jeloffer”?

– Ni Jealousy, kao i uostalom ni jedna druga društvena mreža, nema efikasan način borbe protiv trolova. Međutim, svaki korisnik ima opciju blokiranja nekog drugog korisnika ako ga taj trola – objasnio je Ante, dodajući kako korisnik također može u bilo kojem trenutku prijaviti neprikladan sadržaj. Takva im se prijava registrira u sustavu te se nakon provjere sadržaja odlučuje je li povrijedio uvjete korištenja i postupa se u skladu s tim. Imajući koncept Jealousyja u vidu barem je malo za očekivati kako Ivan, Ante i Ivo ako već sami nisu Dan Bilzerian, onda barem imaju slične poglede na život (koji mora biti uronjen u hedonizam s kojim se valja hvaliti). No stvari su dijametralno suprotne.

Ivo Leko je iOS programer i zna se s Antom Braovićem (web developer) još od osnovne škole. Nerazdvojni su. Čak su i vjenčani kumovi. Logično, obojica su se nakon srednje škole odlučila za Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje. Odabrali su smjer računarstvo i tamo su upoznali Ivana Jukića (Android developer). Dugotrajna druženja na predavanjima i izvan njih stvorila su među trojicom prijateljstvo koje je izrodilo i poslovnim partnerstvom.

Na spomen Dana Bilzeriana, milijuna i svjetske IT slave koja bi ih mogla snaći tek se stidljivo osmjehuju dok sjede svaki za svojim stolom u uredu na kraju grada. Prostorije su prevelike za njih i tri računala, namještaj je tipa “koji se nađe”, ni traga od fancy ureda kakvi često budu domom start upa. Momcima, kako sami tvrde, to i ne treba. Posvećeni su onome što je na zaslonu mobitela i računala, a ne stvarima oko njih. I jedna od stvari koja dominira na ekranima jest – zelena boja. Postoji itekako dobar razlog za to, a “krivac” za to je nitko drugi doli – William Shakespeare.

Zelenooko čudovište

Kada razvijate aplikaciju imenom Jealousy, znate da njezin izgled nikako ne smije biti običan i sličan ostalim aplikacijama. Ljubomora je, konačno, jaka emocija koja čovjeka prati kroz čitavu povijest. Upravo zato uzor u dizajnu pronađen je u svevremenskom Shakespeareu. Za Shakespearea ljubomora je bila “green-eyed monster”, zelenooko čudovište. U aplikaciji stoga dominiraju zelena i crna boja, a sam logo i Jealousy predstavljeni su kroz apstraktni prikaz zelenog oka. Iako u Shakespeareovu “Othellu” oko ima negativnu konotaciju, mi ga ipak ne koristimo u tom smislu, već samo kao inspiraciju – kaže Leko. Dakle, o pravoj ljubomori, barem o njezinoj verziji čudovišta zelenih očiju, nema govora. Ona je tu najviše zbog imena i provokativnih konotacija. Prava filozofija iza Jealousyja je spomenuta “no fake” praksa. Za razliku od Instagrama…

Jedina sličnost s Instagramom je tip sadržaja koji se objavljuje (fotografije i video). No za razliku od Instagrama, Jealousy nije mreža formalnih profila, “wanna be” prijatelja i lajk za lajk filozofije. Ovo nije mreža “uljepšanih” slika niti je bit u tome tko će bolji filter iskoristiti. Ovo je mreža u kojoj se fokus stavlja prije svega na kvalitetan, osobniji i privatniji sadržaj koji će vaši pratitelji cijeniti i nagraditi jelovima. Samo ćete si tako omogućiti često objavljivanje. Dodatna razlika je i spomenuta negativna reakcija “Jel off”, što će korisnika potaknuti da sljedeći put napravi bolju ili atraktivniju objavu. Na Instagramu to nije slučaj. Također, tamo imamo otvorene i zatvorene profile, dok je Jealousy mreža isključivo otvorenih profila. Što se sličnosti s Instagramom tiče, pratitelje je kao i uvijek najlakše steći interakcijom s drugim korisni­cima, odnosno na njihovim objavama. S druge strane, ako uistinu želite pratiti one koji objavljuju zanimljiv sadržaj, tu je “Big Shots” ekran u kojem možete vidjeti korisnike koji su u posljednje vrijeme uspjeli objaviti najviše slika/videa jer im je vrijeme čekanja bilo izuzetno kratko.

No Jealousy uvodi još jednu novost, koja je personalizirana svakom korisniku, a to je “Hype Flow”. “Hype Flow” kronološki prikazuje objave s najviše reakcija, komentara i tajnih komentara, ali istodobno i uči od korisnika što ga zanima. Vjerujemo da je to izvrstan početak za svakog novog korisnika kako bi pronašao zanimljiv sadržaj, a tako i zanimljive korisnike – pojasnili su momci. Iako je aplikacija u Appleovu Apps Storeu i Googleovu Play Storeu tek tri mjeseca, više od pet tisuća ljudi ju je skinulo i postalo njezinim korisnicima. Zanimljivo, iako broj nije velik, naročito ako se usporedi s drugim društvenim mrežama, ekosustav unutar samog Jealousyja vrlo je živ. Fotografije se uredno objavljuju, “jelovi” i “jel offovi” se uredno dijele i na prvu ruku ovaj je koncept naišao na plodno tlo. I to sve bez reklame.

Pozitivne reakcije

– Reakcije su pozitivne, kako za obične korisnike tako i za celebe. Korisnici su oduševljeni konceptom i novim koris­ničkim iskustvom same aplikacije te se uistinu trude objavljivati što bolje slike i videe. Dosta pohvala korisnika dobili smo na račun našeg potpuno novog načina navigacije između dijelova aplikacije koji im je omogućio čišće sučelje i brži pristup željenom sadržaju. Također, zahvaljujući njihovim povratnim informacijama i idejama uveli smo i nove mogućnosti poput ‘tajnih komentara’ na objavama – kažu Ivo, Ivan i Ante, dodajući kako im je cilj svjetsko tržište, ali se ne žele zalijetati. Marljivo i skromno poliraju svoje “zeleno oko” kako bi među velike igrače izašlo što sjajnije.

Mladi programeri nisu od velikih riječi i “prodavanja ideja”. Shodno tome, nećete ih naći na silnim konferencijama gdje “pitchaju” ideje investitorima. Štoviše, još ih i ne traže. Prvo su radili za druge IT tvrtke, pa su se ohrabrili i otvorili svoju. Žene su im dale zeleno svjetlo, dok je kod roditelja postojala bojazan od poduzetničkih voda. “Tvrtka je hrvatska, može se i ovdje poslovati”, tvrde. Međutim, kako su još u počecima, financiraju se, među ostalim, i radom sa strane.

– Naša vizija je proširiti se na cijeli svijet, odnosno prije svega na Europu i SAD. Cilj svake društvene mreže je skupiti što više aktivnih korisnika, a iako se Jealousy jako dobro širi na području Hrvatske i regije, to je i dalje mali broj potencijalnih korisnika u odnosu na svijet. Ne tražimo investitora jer vjerujemo da još možemo sami voditi ovaj projekt u smjeru u kojem želimo. U trenutku kada nam investitor uistinu bude trebao, vjerujem da ćemo ga lako pronaći. Ne namjeravamo aplikaciju “pitchati” jer Jealousy nije klasičan startup. Ovo nije proof-of-concept rješenje, već punokrvna društvena mreža koju smo razvijali dvije godine i koja već sada može stati rame uz rame s Instagramom, Twitterom ili bilo kojom drugom društvenom mrežom – zaključili su Splićani.

Posusje-online.com