Najstariji član franjevačkog samostana na Humcu fra Bazilije Pandžić danas slavi 100. rođendan

U nedjelju, 28. siječnja 2018. u dvorani Osnovne škole Antuna Branka i Stanislava Šimića u Drinovcima predstavljen je Zbornik radova u čast najstarijeg Drinovčanina fra Bazilija Pandžića koji je 30. siječnja napunio 100 godina.

U nazočnosti biskupa mostarsko-duvanjskog i apostolskog upravitelja trebinjsko-mrkanskog mons. Ratka Perića, provincijala Hercegovačke franjevačke provincije fra Miljenka Šteke, generalnog vikara Mostarsko-duvanjske i Trebinjsko-mrkanske biskupije mr. sc. don Željka Majića, humačkoga gvardijana fra Daria Dodiga, drinovačkog župnika domaćina fra Josipa Mioča i njegova kapelana fra Velimira Bagavca, predsjednika Vlade Županije Zapadnohercegovačke Zdenka Ćosića, Načelnika općine Grude Ljube Grizelja, Franjvačkih novaka s Humca, franjevačkih postulanata iz Mostara, mnogih drugih fratara i časnih sestara, fra Bazilijeva brata Kreše i mnogobrojne rodbine i prijatelja, župljana Drinovaca i okolice, predstavljen je zbornik u fra Bazilijevu čast i proslavljen njegov 100. rođendan.

Govornici na ovom predstavljanju u čestitarkom tonu svi od reda zahvalili su fra Baziliju za njegov veliki doprinos znanosti, posebno povijesnoj, te mu zaželjeli dug i zdrav život. Govornici su bili ovim redom: fra Josip Mioč, biskup Ratko Perić, fra Miljenko Šteko, Ljubo Grizelj, Mario Bušić, fra Ante Marić, Srećko Tomas, fra Robert Jolić. Na kraju se obratio prisutnima i sam fra Bazilije i izrazio zahvalnost svima. Fra Bazilije je dobio i prigodne darove, a fešta se nastavila u dvorani župnog ureda u Drinovcima gdje se kušala slavljenička torta. Profesor Zvonimir Glavaš je stručno moderirao i vodio program, a glazbom su ovu večer uljepšali Frama Drinovci, fra Marin Karačić i Grudski gangaši.

Uistinu je dostojno i pravedno nakloniti se životu i djelu ovoga čovjeka, fratra, svećenika, sugrađanina, koji živi stotu godinu od svoga rođenja. Hercegovačka franjevačka provincija Mostar, Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru i Matica hrvatska-Ogranak Grude pripremili su zbornik u čast dr. sc. fra Baziliju Pandžiću i darovali ga slavljeniku za 100. rođendan, želeći mu od srca da zakorači po još mnoge godine s Božjim blagoslovom i dobrim zdravljem.

FOTO: KtaBiH

Stjepan (fra Bazilije) Pandžić, hercegovački franjevac, rođen je 30. siječnja 1918. godine u Drinovcima. Filozofsko-teološki studij (1938. – 1942.) pohađa u Mostaru, a nastavlja u Rimu na sveučilištu Antonianum, gdje doktorira 1945. godine na povijesnom odjelu. Na Vatikanskoj školi za arhivistiku, paleografiju i diplomatiku, pri Vatikanskom tajnom arhivu, 1947. godine stječe titulu palaeografus et archivarius. Nakon toga na Rimskom državnom sveučilištu Sapienza, studij književnosti – odjel za islamske znanosti (arapski, perzijski i turski) postiže 1951. godine novi doktorat. Franjevački habit obukao je 1937. godine na Humcu, svečane zavjete položio 1939. u Mostaru, gdje je i zaređen za svećenika 1941. godine. Od 1947. godine vodi i sređuje Generalni arhiv franjevačkog reda u Rimu i na toj službi ostaje 38 godina, sve do 1985. Još desetak godina, s kraćim povratcima u Mostar, boravi i djeluje u Rimu, a onda se 1995. godine vraća u novootvoreni samostan Hercegovačke franjevačke provincije u zagrebačkoj Dubravi. Nakon gotovo osamdeset godina, u ljeto 2016., vraća se u samostan na Humac u Hercegovini gdje i danas živi, moli, radi i piše. Kao arhivar sudjeluje na brojnim međunarodnim kongresima arhivara, surađuje u njihovim časopisima, a biran je i u upravu strukovne udruge. Zapravo, čitav znanstveni rad fra Bazilija Pandžića temelji se na istraživanju u raznim vatikanskim arhivima.

Objavio je dvadeset i jednu znanstvenu i dvije knjige sjećanja, stotine znanstvenih i stručnih rasprava te brojne članke u različitim novinama i časopisima. Pisao je uglavnom na hrvatskom, latinskom i talijanskom jeziku, a poneke i na engleskom, francuskom, njemačkom i španjolskom. Knjige i rasprave objavljivane su mu u raznim zemljama: u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Vatikanu, Italiji, Španjolskoj, Njemačkoj, Argentini, SAD-u, Francuskoj, Švicarskoj, Austriji i Poljskoj. Objavio je dva monumentalna sveska važna za opću povijest Franjevačkog reda. Surađivao je kao vanjski ekspert Kongregacije za proglašenje svetaca za vrijeme nekoliko papa i objavio tri tzv. pozicije (positio), povijesno-kritičko izdanje o životu i djelovanju pojedinih osoba, između ostalih i o bl. Nikoli Taveliću na temelju čega ga je papa Pavao IV. proglasio svetim. Jedan je od utemeljitelja i urednika naklade ZIRAL (1970.), koja je prije konačnog preseljenja u Mostar djelovala u inozemstvu, a bio je i suosnivač Hrvatskog povijesnog instituta u Rimu. I nakon povratka u domovinu, u kasnim devedesetim godinama života, fra Bazilije nastavlja svoj znanstveno-istraživački rad, surađuje u raznim zbornicima i časopisima te objavljuje nekoliko knjiga i rasprava, između ostalih i tri sveska Acta Franciscana Hercegovinae te Hercegovački franjevci. Objavljena su Sabrana djela fra Bazilija Stjepana Pandžića (CD – ROM) gdje su presnimljeni svi njegovi znanstveni radovi na oko deset tisuća stranica uz brojne studije i 22 monografije, kao i potpuna bibliografija, brojni novinski članci i životopis.

KTABiH.ba