FOTO: Radio Ljubuški

Hercegovina je izuzetno bogata kamenom, no nažalost to prirodno bogatstvo se ne koristi koliko bi se moglo, apostrofirao je Vinko Bilopavlović dok je u Gradskoj vijećnici u Ljubuškom predstavljao svoju knjigu ‘Ukrasni kamen u Hercegovini – Popularizacija poduzetništva i obrade kamena’.

Uz autora Bilopavlovića, dipl. inž. geol., o knjizi su govorili i prof. dr. sc. Amira Galić, dipl. inž. geol. (Građevinski fakultet Sveučilišta Mostar) te Zoran Vukšić, dipl. inž. el. (Kamenolom “Inka”- Ljubuški), koji su iznijeli mnoge zanimljive podatke o mogućnostima primjene hercegovačkog ukrasnog kamena.

Promociju knjige je organizirao HKD Napredak, podružnica Ljubuški.

Bilopavlovićeva knjiga upoznaje čitatelje s terminologijom, podjelom ukrasnog kamena, metodama istraživanja, kvalitetom i mjerilima vrjednovanja ukrasnog kamena, a trebao bi ju pročitati svatko tko želi krenuti u posao s ukrasnim kamenom.

Posebna vrijednost njegove knjige je detaljan opis dvadeset i jednog mogućeg nalazišta ukrasnog kamena na području Hercegovine, a kako je sam autor istaknuo, iako je ovu knjigu pisao tri godine, građu za nju sakupljao je čitav svoj radni vijek.

“Meni je puna kuća CD-iova i USB-ova na kojima su podaci o kamenu, fotografije itd..”, naveo je autor koji je čitav vijek u geologiji, a kao geolog je sudjelovao u brojnim projektima u BiH, od izgradnje Koridora VC, preko hidroelektrana u Hercegovini… Znatan obol dao je i sektoru eksploatacije kamena u našoj zemlji, pružajući savjete i pomoć onima koji su kretali u ovaj posao.

Svoje bogato znanje pretočio je u prvu stručnu knjigu o kamenu. Bilopavlović tvrdi kako u Hercegovini imamo vrlo kvalitetan ukrasni kamen, o čemu svjedoče i povijesni spomenici poput Starog Mosta, kule herceg Stjepana Kosače iznad Ljubuškog…

Podsjetio je i na to kako je kamen s područja Ljubuškog zaslužan za današnji izgled Fejićeve ulice u Mostaru, te Trga Musala, koji su popločani kamenom iz jednog ljubuškog kamenoloma.

Prema Bilopavloviću, stanje u sektoru proizvodnje kamena u našoj zemlji nije zadovoljavajuće, a ovaj sektor pati zbog neuređenosti države, stanje je različito od županije do županije.

“Zalihe kamena u Hercegovini su iznimno velike, međutim zastoj u proizvodnji je velik, nema novih tvrtki na vidiku koje bi nešto pokrenule. Po meni je najveći krivac za takvo stanje država. U drugim zemljama država pomaže ljudima koji se bave kamenom preko povoljnih kredita, a naš čovjek ovdje ima mnoge otežavajuće okolnosti. Najveća otežavajuža okolnost su propisi i papirologija. Da bi čovjek došao do koncesije potrebno je prikupiti užasan broj dokumenata”, objasnio je Bilopavlović, dodavši kako je, primjerice, u Hercegovačko-neretvanskoj županiji, papirologija toliko komplicirana, da ju i on kao stručnjak ne može razumijeti.

“Zamislite kako je onda nekome tko želi krenuti u taj posao”, dodao je.

Ipak, to bi se uskoro moglo promijeniti.

“Uvidjeli su konačno u Sarajevu koliko je kompliciran trenutni zakon. Federalni ministar je izračunao koliko je Federacija BiH izgubila novca od koncesija koje nisu dali ljudima, a koncesije ljudi nisu dobili upravo zbog komplicirane papirologije. Ministar je pokrenuo akciju da se promijeni Zakon o koncesijama, prošle je godine bio na javnoj raspravi, ja se nadam da će uskoro biti usvojen. Ako se usvoji taj federalni zakon o koncesijama, s obzirom da županijski zakoni moraju biti usklađeni s federalnim, ja očekujem da će uskoro doći do toga da će se jednostavnije odobravati koncesije”, naveo je Bilopavlović, dodavši kako bi to moglo dovesti i do razvoja sektora proizvodnje kamena u Hercegovini, čime bi se posredno mogla osigurati egzistencija i za mnoge ljude iz našeg kraja.

Ivan Herceg / Radio Ljubuški