Uvoz polovnih vozila pretvorio se u veoma unosan, ilegalan biznis u BiH koji je unosan gotovo kao dilanje droge, s tim što su prema zakonu kazne upola manje. Pojedini “biznismeni” za sitne novce sa Zapada uvoze polovne automobile koji u zemljama porijekla ne ispunjavaju potrebne standarde kako bi se mogli regularno voziti. Takva vozila “biznismeni” u BiH nakon uvoza prodaju za mnogo veće sume putem internet-portala ili izlaganjem na javnim površinama. Jedini problem je što oni nemaju adekvatne dozvole i što ne plaćaju porez državi.

Blaži zakon

Tako na Facebooku postoje mnoge stranice na kojima se prodaju polovna vozila uvezena iz EU čija starost uglavnom ne prelazi 20 godina. To su uglavnom starija vozila koja zadovoljavaju normu Euro 3 i Euro 4. Prodavatelji na internetu prilikom kupoprodaje vozila isključivo traže keš, a malo tko od njih daje garanciju na kupljeno vozilo. Na ovaj način, ilegalno je u BiH uvezeno i prodato više stotina vozila čija vrijednost premašuje milijun maraka.

Da se radi o veoma unosnom biznisu, govore podaci da su samo dvojica od osumnjičenih prodajom vozila zaradila više od 500.000 KM. Tako je zbog nedozvoljene trgovine vozila prijavljen Ramo Selešević, predsjednik Udruženja Roma općine Prijedor, jer je od 2014. do 2019. na taj način zaradio oko 310.000 KM.

Goran Karan iz Novog Grada također je osumnjičen da je od siječnju 2016. do lipnja 2019. bez registrirane djelatnosti trgovine nabavio i prodao 29 polovnih automobila vrijednosti oko 206.000 KM.

U RS-u se za nelegalnu trgovinu autima dobije od jedne do pet godina zatvora, a za trgovinu drogom od jedne do 10 godina. U FBiH je za trgovinu autima zakon malo blaži pa se može dobiti od tri mjeseca do tri godine robije.

Pripadnici PU Prijedor su u akciji Col Tužiteljstvu podnijeli 15 izvještaja protiv 15 osoba zbog počinjenog krivičnog djela nedozvoljena trgovina.

“Vozila i dijelove nabavljaju direktnim uvozom ili kupovinom na teritoriji BiH već ocarinjenih vozila, potom vozila prodaju direktnom prodajom, oglašavanjem u elektronskim medijima ili izlaganjem na javnim površinama. Policijski službenici ove PU su do sada utvrdili da je na ovaj način prodato više stotina vozila”, navode iz policije.

Iz Uprave za indirektno oporezivanje pojašnjavaju da je u prvih osam mjeseci 2018. uvezeno 46.096 polovnih automobila i 7.625 novih, dok je u istom periodu 2017. uvezeno 38.420 polovnih i 7.473 nova automobila.

Procedura uvoza

Prema riječima Ratka Kovačevića, glasnogovornika UIO, procedura uvoza auta iz inozemstva je sljedeća: “Uvoznik vozilo prijavljuje za uvoz na graničnom prijelazu i dobiva provoznu carinsku prijavu na rok od 10 dana. U tom roku mora otići u ovlašteni tehnički servis koji provjerava vozilo i izdaje uvjerenje da vozilo zadovoljava minimalne tehničke uvijete homologacije, a to može biti bilo koji tehnički servis ovlašten za poslove homologacije. Na taj način ovlašteni tehnički servisi provjeravaju da li vozilo zadovoljava normu za uvoz u BiH ili ne. Kada vozilo dobije uvjerenje o homologaciji, odlazi se u jednu od carinskih ispostava u unutrašnjosti BiH. Može biti ispostava najbliža mjestu prebivališta uvoznika vozila u BiH, gdje se završava carinski postupak uvoza vozila, plaćaju se uvozne dažbine (carina i PDV), te nakon toga vozilo se može registrirati u nadležnom MUP-u”, kaže Kovačević, dodajući da se uvozom putničkih radi njihove daljnje prodaju mogu baviti samo osobe registrirane za obavljanje te poslovne djelatnosti.

Dragan Pavlović / Oslobodjenje.ba