Haaški sud omogućio Slobodanu Praljku isplatu obrane na mjesečne rate od po 210.570,84 eura

Sucima Haaškog suda trebaju godine kako bi donijeli konačnu presudu u predmetu “Prlić i ostali”, ali zato imaju vremena baviti se generalom Slobodanom Praljkom i potraživanjem 2,8 milijuna eura za njegovu obranu.

Nakon što je Sud prije nekoliko godina naložio da Praljak mora sam platiti svoju obranu, sudsko vijeće na čelu sa sucem Carmelom Agiusom ovoga tjedna ponovno se bavilo ovim pitanjem. U dokumentu koji smo dobili iz Haaškog suda navodi se kako Praljak treba platiti 2,807.611,10 eura, a prema sudskoj odluci, omogućeno mu je plaćati mjesečne rate od po 210.570,84 eura, te odmah uplatiti Sudu 10 posto ukupnog dugovanja.

Prijete prisilnim mjerama

Suci i prijete hrvatskom generalu kako će poduzeti prisilne načine naplate potraživanja ako Praljak ne uputi odgovor na ovu odluku Suda u roku od sedam dana. I nije tu kraj ove priče. Sudac Pocar nije bio zadovoljan ovakvom odlukom, pa je u izdvojenom mišljenju napisao kako smatra da Praljka i jače treba sankcionirati, te predlaže da mu se odredi kazna od 100.000 eura zbog nepoštivanja odluke Suda, te da se prema njemu pokrenu druge mjere kako bi ga se primoralo na poštovanje sudske odluke.

Tretman u Haagu

I ovaj je dokument samo dio niza onih koji pokazuju kakav tretman ima “hrvatska šestorka” u Haagu. Sud koji nije u stanju već desetljeće i pol zaključiti ovaj predmet i donijeti pravomoćne presude nastavlja trenirati strogoću nad bivšim dužnosnicima Hrvatskog vijeća obrane i Herceg Bosne.

U prvostupanjskoj presudi isti taj sud je Prlića, Praljka, Stojića, Petkovića, Ćorića i Pušića proglasio agresorima na svoju zemlju, te dodao kako su u zločinačkom pothvatu sudjelovali i general Janko Bobetko, Franjo Tuđman i Gojko Šušak. Pri tome je Sud odbacio niz dokaza koje su priložile obrane optuženih, a istodobno je prihvatio stotine dokumenata tužiteljstva za koje se ne zna kada su nastali i tko im je autor.

Prlić i ostali su se desetke puta žalili Sudu zbog ovakvog vođenja procesa, ali su svaki put njihovi prigovori odbacivani. Nakon svih tih odluka, drakonske presude i posljednjih dokumenata koji se odnose osobno na generala Slobodana Praljka, još jednom se s razlogom postavlja pitanje u čijoj funkciji je Haaški sud, te je li odluka o konačnom ishodu ovoga slučaja donesena i prije nego što je počelo najdulje suđenje u povijesti ove institucije. Iako znaju da pravomoćne presude u ovome slučaju neće biti još godinama, Prliću i ostalima nije dopušten boravak na privremenoj slobodi, nego konačnu presudu čekaju u pritvoru. A ona će biti poznata tek krajem iduće godine.

Marko Karačić / Vecernji.ba