Grad Široki Brijeg u posljednja dva desetljeća postao među najrazvijenijim u BiH

ŠIROKI BRIJEG – U statističkim izvješćima bivše države jedan od konstantnih pokazatelja bio je taj da su zapadnohercegovačke općine bile među najnerazvijenijima u nerazvijenoj BiH. Široki Brijeg (tada Lištica), kao i većina ostalih općina, imao je najmanje društvenih stanova po glavi stanovnika, najmanju stopu zaposlenosti (ali i najveću stopu nezaposlenosti), ali, uz Duvno i Livno, i najviše radnika “na privremenom radu u inozemstvu”.

Napredak kroz tradiciju

Statistika je puno toga pokazivala, ali?! Široki (Lištica) je, uz Zadar, imao najveći broj registriranih automobila na broj stanovnika, što je bio jedan od pokazatelja standarda, u čitavoj bivšoj državi. Siva ekonomija, devizne doznake dijaspore i bavljenje poljoprivrednom proizvodnjom (posebice duhanom) crnu statističku sliku Širokog, ali i cijele Hercegovine, činili su nešto svjetlijom. No, puno se toga promijenilo u posljednja dva desetljeća, pa tako i percepcija o zapadnoj Hercegovini – nekad najnerazvijeniji kraj u BiH danas se u bh. javnosti percipira kao najbogatiji. Tranzicija i privatno poduzetništvo oživili su Široki. Prema podacima Federalnog zavoda za programiranje razvoja, Široki se u posljednjih nekoliko godina našao među najrazvijenijim općinama i gradovima u Federaciji BiH. Zasluge za to u najvećoj mjeri pripadaju širokobriješkom poduzetničkom duhu. U odnosu na početak 90-ih godina prošloga stoljeća, broj zaposlenih u Širokom Brijegu gotovo se udvostručio. Prema podacima Federalnog zavoda za programiranje razvoja za 2015. godinu grad Široki Brijeg je peti po razvijenosti u Federaciji Bosne i Hercegovine s indeksom razvijenosti 144,2.

Prilikom utvrđivanja indeksa razvijenosti korišteni su podaci o stupnju nezaposlenosti odnosno zaposlenosti, broju učenika osnovnih i srednjih škola na 1000 stanovnika, broju odsutnog stanovništva u odnosu na popis iz 1991. godine i poreznim prihodima u općinama odnosno gradovima po glavi stanovnika.

Prema istom izvoru, Zapadnohercegovačka županije je druga po razvijenosti, odmah iza Sarajevske županije. Isti izvor pokazuje kako je na prvom mjestu općina Centar (grad Sarajevo), a od hercegovačkih općina, Čitluk je na 2. mjestu, grad Mostar na 8., općina Neum na 9., općina Grude na 12., općina Posušje na 13., te općina Čapljina na 38. mjestu.

Privatni Biznis

Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, u 2015. godini u Širokom Brijegu ukupno su bila 6484 zaposlena, nezaposlenih je bilo 4330, a umirovljenika 4080. U 2014. godini u 392 poduzeća u Širokom Brijegu bilo je zaposleno ukupno 5490 radnika. Tom broju treba pridodati zaposlenike u obrtničkim i zanatskim radionicama, trgovinama, ugostiteljskim objektima i drugim samostalnim djelatnostima, javnom sektoru. Ukupno ostvarena vrijednost izvoza širokobrijeških gospodarstvenika u 2014. iznosila je oko 213 milijuna KM, a ukupna ostvarena dobit oko 64 milijuna KM.

U Širokom Brijegu nalazi se oko 40 privatnih tvrtki koje ostvaruju ukupni godišnji prihod od veći od 5 milijuna KM, a značajan broj njih do stotinu milijuna, pa i više.

Prikaz po brojkama

Stupanj zaposlenosti – 24,6 %
Stupanj nezaposlenosti – 40,2 %
Broj učenika (osnovna i srednja škola) na 1000 stanovnika – 164
Prihodi po glavi stanovnika – 198 KM
Indeks odsutnog stanovništva – 2,4
Indeks razvijenosti – 144,2

Vecernji.ba