Dok se pričom o ‘misterioznom’ trećem entitetu vodila kampanja u Federaciji BiH između političkih Bošnjaka i Hrvata, sada je treći entitet razlog političkih obračuna u susjednom entitetu – Republici Srpskoj, i to između oporbe i vladajućeg SNSD-a.
Treći etnitet aktualizira se prije svakih izbora, a sada je “uskrsnuo” u Republici Srpskoj – oporba okupljena oko SDS-a i PDP-a tvrdi da SNSD ustupa dio teritorija Srpske u formiranju nekog, budućeg, trećeg entiteta s hrvatskom većinom. Iz SNSD-a Milorada Dodika to odlučno demantiraju, a sami Hrvati, kao ni predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović, više uopće ni ne spominju treći entitet.
S druge strane, u nepostojanju drugih argumenata, imaginarni, treći entitet jako dobar je povod izazivanja nacionalne mržnje i straha u Federaciji BiH, između Bošnjaka i Hrvata.
Predizborni probni balon
BiH očekuju opći izbori u listopadu i već sada se nazire da, u borbi za vlast, neće biti nikakvih skrupula, pa ni ustručavanja od ratne retorike, novih “pouzdanih informacija” o diobi zemlje, izazivanja straha u narodima, a sve za fotelju više i novu mogućnost zarade beskrupuloznom trgovinom interesima i utjecajem i isisavanjem javnog novca.
Nakon što je američki magazin Newsweek objavio, pozivajući se na dokumente Vlade SAD-a, da su Jason Osborne i Mike Rubino, nekadašnjeg menadžera Trumpove kampanje Coreyja Lewandowskog, angažirani kao lobisti za političku stranku Milorada Dodika, koja favorizira separatizam i surađuje s Rusijom, ne stišava se političko ratovanje oporbe i vlasti u tom entitetu.
Pojedini mediji izašli su s informacijom o tajnom dogovoru Milorada Dodika i Dragana Čovića, dva dugogodišnja politička partnera, o ustupanju dijela RS-a pri formiranju tog, navodnog, starog-novog trećeg entiteta.
Kako se navodi, RS bi hrvatskom entitetu ustupila osam općina, odnosno, 1.945 kvadratnih kilometara svog teritorija općina Derventa, Vukosavlje, Modriča, Šamac, Brod, Jezero, Šipovo i Kupres, čime bi se Srpska doslovno podijelila na dva dijela. u Ovom ‘paketu’ hrvatskom entitetu pripalo bi i oko 140 tisuća Srba. Nije dugo trebalo čekati reakcije zbog “napada” na srpsku svetinju u BiH – entitet Republika Srpska, zbog kojeg se, usput budi rečeno, Milorad Dodik i našao na američkoj crnoj listi zbog ustrajavanja obilježavanja Dana RS-a i to unatoč presudi Ustavnog suda BiH.
PDP i SDS optužuju Dodika za rušenje Srpske
Hitna reakcija stigla je iz općinskih odbora PDP-a Modriča, Derventa, Brod, Šamac i Vukosavlje koji su odbacili svaku mogućnost stvaranja trećeg entiteta u BiH na štetu Republike Srpske, odnosno njene teritorijalne cjelovitosti i integriteta.
Naše shvaćanje Republike Srpske se bazira na njenoj poziciji zajamčenoj Daytonskim mirovnim sporazumom, kao i domoljubnoj ostavštini svih naših sugrađana i suboraca koji su svoje živote dali za njeno stvaranje i očuvanje. Svako raspakiranje Daytona je ne samo uvrjeda za nas koji se još sjećamo i zahvalni smo im zbog njihovog herojstva, već predstavlja opasno kockanje s budućnošću Republike Srpske, reagirali su iz PDP-a, ističući kako nikada neće dopustiti stvaranje trećeg entiteta u kome bi bile izdvojene iz Republike Srpske općine u kojima Hrvati čine značajan dio stanovništva, pri tom poručujući da svatko tko misli i djeluje drukčije može očekivati nesagledive posljedice.
Predsjednik SDS-a Vukota Govedarica rekao je da za stabilnost Republike Srpske mora biti osigurano njeno ustavno uređenje i da, kako kaže, ne dolazi u obzir nikakav treći entitet za koji se zalažu lideri HDZ-a i SNSD-a Dragan Čović i Milorad Dodik.
Pitanje Hrvata ne treba rješavati Dodik. Nama treba RS koja je stabilna sa svojim ustavnim uređenjem, koja će da osudi bilo kakvu redefiniciju Daytona, komentirao je predsjednik SDS-a, poručujući Čoviću i Dodiku da trebaju “ohladiti glave”.
No, za podsjetiti je da su u ovom entitetu nesrbi, Hrvati i Bošnjaci doživjeli istinski egzodus i nestajanje. Prije rata na tom području živjelo je 440 tisuća Bošnjaka i 220 tisuća Hrvata, a nakon rata, formiranja Republike Srpske i presuđenog genocida nad Bošnjacima, u tom većinski srpskom entitetu živi manje od 20 tisuća Hrvata i oko 190 tisuća Bošnjaka.
SNSD: Tzv. hrvatsko pitanje rješava se samo u Federaciji, ne dirajte u Srpsku
U mnogim predizbornim kampanjama, a posebice u kampanjama balkanskih zemalja, atraktivno je i “biračkom uhu milo”, protivnika optužiti za izdaju naroda i zemlje. Čini se da oporba vješto pokušava Dodiku spočitnuti upravo to i izbiti mu posljednji adut, Republiku Srpsku, na kojoj godinama temelji svoju po mnogima lošu vladavinu, a dugogodišnje političko i privatno prijateljstvo s predsjednikom HDZ-a BiH artikulirati kroz prešutni dogovor o cijepanju RS-a u korist trećeg entiteta.
Međutim, treba podsjetiti da je upravo Dodik, više puta ponovio da podržava rješenje hrvatskog pitanja kroz mogući treći entitet, no ne preko zadiranja u granice RS-a. To je ponovno bio dokaz njegovog licemjerja u potpori Hrvatima.
I najnovije reakcije iz Dodikovog SNSD-a, ugasile su nade onima koji su se još uvijek potajno ponadali da bi od Srpske moglo imati koristi u ustrojstvu nekog budućeg hrvatskog entiteta.
Savez nezavisnih socijaldemokrata je uvijek bio prvenstveno rukovođen idejom zaštite Republike Srpske i nikada neće dozvoliti da se i pedalj naše teritorije izdvoji, oduzme, ili uknjiži na bilo koga osim na Republiku Srpsku, reagirali su iz SNSD-a na informaciju o ustupanju dijela teritorija ‘trećem’, pri tom prebacujući ‘lopticu’ koaliciji oporbenih stranaka u ‘Savezu za promjene’.
Upravo zato smo mi, za razliku od Saveza za promjene u kojem nisu smjeli uvrijediti svoje zaštitnike i nalogodavce iz Sarajeva i dijela međunarodne zajednice, u Narodnoj skupštini RS glasali za Rezoluciju o zaštiti ustavnog poretka i proglašenju vojne neutralnosti RS, kako ne bismo dozvolili da se vojna imovina na teritoriji Srpske uknjiži na BiH, koja po Daytonskom sporazumu nema teritoriju, reakcija je iz SNSD-a koji rješenje hrvatskog pitanja nazivaju ‘takozvanim’.
Takozvano hrvatsko pitanje u BiH definirano je Washingtonskim sporazumom, kojim je i nastala Federacija, i naš stav je da Hrvati i Bošnjaci svoja pitanja u BiH mogu rješavati isključivo kroz eventualnu promjenu tog sporazuma, odnosno isključivo na teritoriji današnje Federacije BiH. Simptomatično je da stranke Saveza za promjene po ovom pitanju imaju identičan stav onom bošnjačkih stranaka iz Sarajeva, u kojim kažu da su pitanje Hrvata već “riješili” i da im je ostala još samo RS. Mi im možemo samo poručiti, kako bošnjačkim strankama iz Sarajeva, tako i njihovim partnerima iz Saveza za promjene, da im ne pada na pamet da diraju u RS, koja će uvijek ostati jedinstvena, nedjeljiva i slobodna, poručili su iz Dodikove stranke.
Izetbegović poručio Čoviću da je važniji dogovor sa Sarajevom, nego s Banja Lukom i Beogradom
Dok iz SNSD-a uklanjaju bilo kakvu dvojbu u ustupanju teritorija Hrvatima, sada možda glasnije zvuči izjava predsjednika SDA, najjače bošnjačke stranke, Bakira Izetbegovića koji je prije nekoliko dana iz Mostara javno pozvao predsjednika HDZ-a BiH na dijalog.
Naime, govoreći o odnosima Bošnjaka i Hrvata on je rekao da bi isti bili bolji da se mudrije odnose prvaci koji predstavljaju ova dva naroda, a ne isključujem tu ni sebe.
Mislim da bi gospodin Čović trebao imati u vidu da pedeset posto hrvatskog korpusa živi izmiješano s Bošnjacima i da je daleko važnije napraviti dogovor s nama u Sarajevu, nego s nekim u Beogradu ili Bana Luci. Izaći u susret kad je u pitanju Islamska zajednica, pokazati pijetet kad su u pitanju zločini nad Bošnjacima, pomoći da se ti odnosi popravljaju i imati više sluha za nas kad je u pitanju BiH, braniti interes svoje zemlje u kojoj smo rođeni i on i ja, izjavio je Izetbegović.
Pitanje je hoće li najnovija reakcija SNSD-a oko ‘trećeg’ donekle promijeniti odnose HDZ-a BiH i SDA, dvije najjače stranke hrvatskog i bošnjačkog naroda koji čine većinu u Federaciji BiH ili će se sve nastaviti po starom.
Čović: Nisam zadovoljan s trećim entitetom
Za sada, osim izjave i pozdrava iz “stolnog Mostara” u pobjedničkoj, izbornoj noći od prije četiri godine, od strane predsjednika HDZ-a BiH nema spomena o trećem entitetu.
Čak što više, za podsjetiti je da je Čović u ožujku 2014. godine, prilikom redovnog susreta s novinarima opovrgnuo da se njegova stranka zauzima za uspostavu trećeg entiteta.
Ja nisam zadovoljan trećim entitetom i ja ga mislim potpuno drukčije postaviti ako je to rješenje za BiH. Potpuno su drukčija rješenja za BiH kojima se može osigurati jednakopravnost bošnjačkog, hrvatskog i srpskog naroda i svih građana”, rekao je tada Čović kazavši da HDZ BiH “neće poduzimati korake mimo Daytonskog sporazuma i ustava BiH, no da neće odustati od borbe za popravljanje položaja Hrvata.
Ako netko misli da mi želimo pod svaku cijenu osigurati jednakopravnost Hrvata s druga dva naroda onda je apsolutno u pravu. No, ako netko misli da ćemo to uraditi na način koji krši bilo koji segment ustava BiH onda obmanjuje javnost, kazao je Čović.
Međutim, u političkim tenzijama uzavrelom Balkanu, događanjima na Kosovu i u Srbiji, stalnim napetostima u BiH, trzavicama u Europskoj uniji i problemu migranata, ali i “mlakom” međunarodnom zajednicom u BiH, sve je moguće očekivati.
Pack: Nije problem u dva entiteta, Čović definitivno neće dobiti treći entitet
Doris Pack, jedna od najpoznatijih njemačkih političarki današnjice, bivša zastupnica u Europskom parlamentu, a danas direktorica Instituta Robert Schuman i predsjednica Zaklade za njemačko-francusku suradnju, nedavno je u Mostaru komentirala i zazivanje trećeg entiteta. Ova njemačka političarka problem BiH vidi u Daytonskom sporazumu koji je zacementirao komplicirano funkcioniranje BiH.
Čović želi treći entitet i definitivno ga neće dobiti i to je stav Međunarodne zajednice i EU-a, ali isto tko je definitivno da je Federacija komplicirana i preskupa. Nije problem u dva entiteta – zašto bi to bio problem, pa mi u Njemačkoj ih imamo 16 (16 saveznih pokrajina). Zašto ne biste moć županija prenijeli na ojačavanje općina? Zbog mojih stajališta neki Hrvati su mi rekli da sam protiv Hrvata, ali što je u tome loše da ojačate općine. Uostalom, glasovi dolaze iz općina, zar ne?, kazala je pack zaključujući da političari u BiH ne zastupaju nikakve nacionalne interese nego isključivo partikularne, osobne interese, ali i da je BiH mjesto u EU ako to želi.
Dnevni list
