Dva mjeseca će trajati javna rasprava o Prijedlogu Nacrta zakona o braniteljskim-boračkim udrugama od posebnog značaja, a kojeg je predlagatelj zastupnik SDA u Zastupničkom domu Parlamenta F BiH i šef Kluba SDA Ismet Osmanović uputio u parlamentarnu proceduru.
Nacrtom se uređuju uvjeti za osnivanje i registraciju, financiranje i djelatnost kao i nadzor braniteljskih udruga od posebnog društvenog značaja u F BiH koje bi se financirale iz proračunskog novca. Jedna od rasprava održala se protekli tjedan u prostorijama Skupštine HNŽ-a, a na kojoj su sudjelovali domaćini-predstavnici federalnog ministarstva branitelja predvođeni pomoćnikom ministra Ibrahimom Ganibegovićem, predstavnicima braniteljskih udruga HVO-a i Armije BiH, kao i predstavnici organizatora otpora Armije BiH, HVO-a, kao i logoraša.
Što se predviđa prijedlogom zakona?
Iako je jedan od ratnih zapovjednika Armije BiH u Mostaru i SDA-ov izaslanik u Domu naroda F BiH Zijat Mušić kazao kako predloženo zakonsko rješenje “nije prijedlog Federalnog ministarstva branitelja nego pojedinca”, činjenica je da je i mjerodavni ministar Salko Bukvarević iz reda SDA, kao i sami predlagač Osmanović. Mušić je kazao da se “ovaj zakon treba sada ostaviti na stranu”, te da se prvo mora riješiti registar branitelja.
No, prema sadašnjim odjecima o predloženom Nacrtu zakona među hrvatskim predstavnicima nejasni su članak 2 i članak 4. Naime, u članku 2. predviđeno je da se pod “pojmom braniteljskih-boračkih udruženja od posebnog društvenog značaja podrazumijevaju udruženja koja okupljaju pripadnike OS R BiH i ostala lica koja baštine tekovine antifašističkih obrambeno-oslobodilačkih ratova’.
Također, u članku 4 se predviđa da se udruga od posebnog značaja može registrirati uz uvjet da okuplja najmanje 55% članova iz kategorije koju predstavlja u F BiH po komponentama (Armija R BiH, MUP R BiH, HVO ili dr.), a da udruga okuplja najmanje 30.000 članova razvojačenih branitelja iz komponente Armije R BiH te 10.000 iz. komponente HVO-a.
Ovo bi drastično, tek na njih nekoliko, smanjilo broj braniteljskih udruženja koja bi imala pravo na financiranje iz federalnog proračuna.
Drastično se smanjuje broj udruga
Prema prijedlogu zastupnika Osmanovića, nadzor nad braniteljskim udrugama od posebnog značaja vršit će mjerodavno federalno ministarstvo branitelja, a pri registraciji udruženja osnivači trebaju priložiti ovjereni popis pripadnika oružanih snaga R BiH koji, kako se navodi, baštine tekovine antifašističkih obrambeno-oslobodilačkih ratova.
Postojeća braniteljska udruženja, a koja žele status braniteljskog udruženja od posebnog društvenog interes dužna bi bila svoju registraciju obnoviti u skladu s predloženim zakonom.
Međutim, brojna su pitanja, a neka od njih je navela i Marijana Anić iz Odjela za branitelje Grada Mostara. Ona je istaknula pitanje kako odrediti 55% članstva kada ne postoji jedinstveni registar branitelja, dok je predsjednik HVIDRA-e HNŽ-a Zoran Zovko upitao želi li se istim na razini F BiH postići samo jedna braniteljska udruga.
Rasprava o zakonskom prijedlogu rješenja o braniteljskim udrugama nastavlja se i dalje te su sve češća i mišljenja kako se istim želi čak i udružiti pojedine bošnjačke i hrvatske braniteljske udruge u jednu, a sve u cilju smanjenja broja udruga.
U FBiH registrirano čak 576 tisuća branitelja
U raspravi oko ovog prijedloga, pomoćnik ministra Ibrahim Ganibegović, inače i član Radne grupe za izradu teksta Zakona o razvojačenim braniteljima, između ostalog je kazao kako je, po podatcima federalnog ministarstva branitelja, u F BiH registrirano 576.000 branitelja. Koliko je upravo ova brojka realna, tim više što je potpisivanjem Daytonskog sporazuma u studenom 1995. godine činjenično, brojno stanje na bošnjačkoj i hrvatskoj strani bilo oko 280.000 vojnika, zasigurno će pokazati buduće analize.
Također, prema evidenciji Federalnog ministarstva branitelja, na razini F BiH trenutno je registrirano oko 1500 braniteljskih udruga. Već sada je jasno da će obje ove brojke biti predmetom žustrih rasprava.
No, na vidjelo je izašla još jedna informacija s mostarske rasprave o zakonu o braniteljskim udrugama, a to je da se u F BiH još uvijek isplaćuje oko 100 mirovina partizanskim borcima ili članovima njihovih obitelji iz Narodno-oslobodilačke borbe (NOB).
