CCI je danas u Narodnoj knjižnici u Širokom Brijegu predstavio monitoring izvještaj o radu Vlade i Skupštine ŽZH za period 1.1.-30.6.2017.

Detalje koje ćete upravo pročitati o njihovom (ne)radu, a za koji su jako dobro plaćeni od poreznih obveznika, mogli bi vas šokirati s produktivnošću koju ovi političari imaju u “žutoj zgradi” preko puta rijeke Lištice.

VLADA ŽUPANIJE ZAPADNOHERCEGOVAČKE JE, U PRVOJ POLOVINI 2017. GODINE, IMALA IZUZETNO NISKU RAZINU INTENZITETA RADA – UZ VLADU POSAVSKE ŽUPANIJE, NAJNIŽU OD SVIH ŽUPANIJSKIH VLADA.

Za 6 mjeseci, održala je samo 14 sjednica. Skoro upola manje nego što to propisuje Poslovnik o radu Vlade, koji predviđa da Vlada održava sjednice jednom tjedno.

NA NIZAK INTENZITET RADA DODATA JE I NISKA UČINKOVITOST, PA JE, U KONAČNICI, PO PRODUKTIVNOST RADA, VLADA ŽUPANIJE ZAPADNOHERCEGOVAČKE, U PRVOJ POLOVINI 2017., NA POSLJEDNJEM MJESTU ŽUPANIJSKE LJESTVICE.

Sa svega 153 mjere razmotrene za 6 mjeseci, Vlada ŽZH jedina je Vlada koja je, u promatranom razdoblju, razmotrila manje od 200 mjera. Pri tome, vlade Zeničko-dobojske, Srednjobosanske i Županije Sarajevo su, u samo jednom mjesecu, razmotrile više mjera, nego Vlada ŽZH za pola godine.

NA ŽALOST, NISKA PRODUKTIVNOST JE KONTINUIRANI PROBLEM U RADU VLADE ŽZH.

Polugodišnji prosjek, za prethodnih 6 godina je, naime, čak i niži od aktualnog rezultata, i to za 22%.

U STRUKTURI MJERA RAZMOTRENIH NA VLADI ŽZH, TIJEKOM 2016. GODINE, DOMINIRAJU MJERE DNEVNO-OPERATIVNOG KARAKTERA.

Različite odluke, suglasnosti, rješenja i zaključci obuhvaćaju 56% od ukupno razmotrenih mjera. Izvješća, informacije i planovi i programi predstavljaju dodatnih 36%. S druge strane, udio posebno značajnih, sistemskih mjera, je znatno niži – zakoni predstavljaju tek 5% u ukupnom broju mjera, a nije utvrđena niti jedna strategija – i to ne samo u promatranom razdoblju, nego od početka aktualnog mandata. Vlada ŽZH, naime, jedina je županijska vlada koja je u drugu polovinu svog mandata ušla bez ijedne utvrđene strategije.

UTVRĐEN JE, ALI SA OGROMNIM KAŠNJENJEM, AKCIONI PLAN VLADE ŽZH ZA PROVOĐENJE REFORMSKE AGENDE ZA BIH.

Akcioni plan Vlade ŽZH za provođenje Reformske agende, koji u sebi sadrži 83 aktivnosti, odnosi se na razdoblje 2015. – 2018. a utvrđen je u veljači – 2017.!

U PROMATRANOM RAZDOBLJU, VLADA ŽZH JE REALIZIRALA SKROMAN BROJ ZAKONA – SVEGA 7, OD ČEGA JE SAMO 1 TEMELJNI, A OSTALO SU TEK IZMJENE I DOPUNE POSTOJEĆIH AKATA.

Generalno gledajući, u svim godinama aktualnog mandata usvajanje zakona je na nezavidnoj razini.I ispod prosjeka prethodnog mandata.

A O KOLIKO LOŠEM REZULTATU SE RADI, VIDIMO KADA POGLEDAMO STUPANJ REALIZACIJE PLANIRANIH OBVEZA.

Vlada ŽZH je u drugu polovinu godine ušla sa čak 20 nerealiziranih zakona, što je 80% od planiranih zakonodavnih aktivnosti u ovoj godini. Izuzetno loša realizacija planiranih zakonodavnih obveza kontinuirani je problem u radu Vlade ŽZH. U aktualnom mandatu on je posebno izražen. Pa je najbolji rezultat, u realizaciji planiranih zakonodavnih obveza u prvoj polovini neke od godina aktualnog mandata, lošiji od najgoreg rezultata iz prethodnog mandata.

PROGRAM RADA VLADE ŽZH ZA 2017. GODINU, PONOVNO NIJE USVOJEN NA VRIJEME.

Iako Poslovnik o radu Vlade nalaže usvajanje programa rada prije početka godine na koju se on odnosi, ovaj dokument za 2017. godinu nije usvojen do kraja 2016. Što je nastavak dugogodišnje negativne prakse kojom se ovaj izuzetno značajni alat za povećanje učinkovitosti institucija i njihove usredotočenosti na zacrtane ciljeve, svodi na formalnu obvezu, te, zapravo – vremenom njegovog usvajanja, sadržajem i razinom realizacije – potpuno obesmišljava. Program Vlade ŽZH, naime, na Vladi je utvrđen tek 12.4. a u Skupštini usvojen 15.5.2017. Pri tomu, on u sebi sadrži 47 mjera koje su realizirane prije njegovog usvajanja.

PORED POSLOVNIKA, VLADA ŽZH KONTINUIRANO KRŠI I ZAKON O PRORAČUNIMA FEDERACIJE BiH.

Sedmu godinu za redom Proračun Županije usvaja se po žurnom postupku i bez organiziranja javne rasprave. Zadnji put Vlada ŽZH je proračun utvrdila u nacrtu i on je donešen u redovnoj proceduri – 2010. godine, u pretprošlom mandatu. Vlada ŽZH je, dakle, i pri utvrđivanju Proračuna za 2017. godinu, prekršila procedure koje propisuje Zakon o proračunima u Federaciji BiH. Umjesto utvrđivanja nacrta proračuna do 1.11. Vlada ŽZH je utvrdila prijedlog Proračuna za 2017. godinu, na sjednici Vlade održanoj 20.12.2016. godine. I u početnim koracima u kreiranju Proračuna za 2018. je došlo do kašnjenja u odnosu na rokove propisane u proračunskom rokovniku Zakona o proračunima u FBiH.

VLADA KRŠI I ZAKON O RAVNOPRAVNOSTI SPOLOVA U BIH.

U sastavu Vlade samo su 2 žene, iako Zakon naleže da procent manje zastupljenog spola ne može biti ispod 40%, a neispunjavanje ove obveze definira kao diskriminaciju, čije otklanjanje zahtjeva.

A JOŠ UVIJEK, U ŽZH, NIJE IMPLEMENTIRANA NI PRESUDA USTAVNOG SUDA FBIH.

Presuda Ustavnog suda FBiH iz lipanj 1998, potvrđena 2001. presudom Ustavnog suda BiH, još uvijek čeka na implementaciju.

VLADA ŽZH ISPUNILA JE, U PREDVIĐENOM ROKU, SVOJE OBVEZE U SVEZI UPITNIKA EUROPSKE KOMISIJE.

Odgovoreno je na 939 pitanja iz 28 poglavlja, na koja je podijeljena pravna stečevina Evropske unije.

TRANSPARENTNOST RADA VLADE ŽZH NIJE NA DOVOLJNOJ RAZINI.

Sjednice Vlade ŽZH su, u prvoj polovini 2017. godine, neredovno najavljivane. Proračun za 2017. godinu je usvojen bez organizirane javne rasprave, čime je onemogućeno da građani kažu svoje mišljenje o ovom važnom dokumentu. Ozbiljnu zamjerku imamo na neizjašnjavanje Vlade na inicijative koje su Centri civilnih inicijtiva uputili ovoj instituciji na razmatranje u srpnju i prosincu2016. godine.

VLADA SVOJOM NEDOVOLJNOM EFIKASNOŠĆU, POGOTOVO U PRIPREMI MJERA IZ PROGRAMA RADA, NEGATIVNO UTJEČE I NA REZULTATE SKUPŠTINE.

Kako je Vlada priređivač najvećeg broja mjera koje dolaze na dnevni red Skupštine, a Skupština relativno brzo reagira i razmatra mjere koje joj dođu od Vlade, logična je odgovornost Vlade u tom kontekstu.

VLADA ŽZH NE NALAZI ODGOVOR NA NAJVAŽNIJE PROBLEME KOJI POGAĐAJU ŽUPANIJU.

Od preuzimanja mandata aktualne Vlade, zaposlenost u županiji se neznatno povećala (za cca 950), ali se povećala i nezaposlenost. Pri tome, nezaposlenost bi bila i mnogo veća, da nije možda najozbiljnijeg trenutnog problema na ovim prostorima – novog vala ekonomske migracije prema razvijenim zemljama, koji, uz „bijelu kugu“, prijeti da opustoši ove prostore.

SirokiBrijeg.info